Znanstvenici su otkrili da je Veliki koraljni greben u 30 godina izgubio 50 posto koralja, i to je alarmantno

Rekordno visoke temperature potaknule su masovno izbjeljivanje koralja tijekom 2016. i 2017.

An undated handout photo received from the ARC Centre of Excellence Coral Reef Studies on October 14, 2020 shows a damaged part of the Great Barrier Reef - the vast World Heritage-listed reef off Australia's northeastern coast. - Large corals critical to supporting a wide variety of life on the Great Barrier Reef have declined by up to 90 percent, scientists said on October 14, warning climate change is irreversibly changing the reef's ecosystem. (Photo by Andreas DIETZEL / ARC Centre of Excellence for Coral Reef Studies / AFP) / -----EDITORS NOTE --- RESTRICTED TO EDITORIAL USE - MANDATORY CREDIT "AFP PHOTO / ARC CENTRE OF EXCELLENCE  / ANDREA DIETZEL" - NO MARKETING - NO ADVERTISING CAMPAIGNS - DISTRIBUTED AS A SERVICE TO CLIENTS  - NO ARCHIVES
TO BE USED WITH AFP STORY Australia-environment-climate-coral-reef /
FOTO: AFP

Zbog porasta temperature mora u posljednja tri desetljeća australski je Veliki koraljni greben izgubio više od polovice svojih koralja, pokazalo je istraživanje australskih znanstvenika koji strahuju da će taj gubitak, prouzročen čestim izbjeljivanjem, ugroziti i njegovu sposobnost oporavka.

Rekordno visoke temperature potaknule su masovno izbjeljivanje koralja tijekom 2016. i 2017.

“Najveći se gubitak dogodio u plitkim i dubljim vodama među gotovo svim vrstama, osobito kada je posrijedi njihova razgranatost”, rekao je suautor studije, profesor Terry Hughes iz ARC Centra izvrsnosti za istraživanje koraljnih grebena koji djeluje pri sveučilištu James Cook iz Queenslanda.

Masovno izbjeljivanje zbog rekordnih temperatura

U priopćenju Centra stoji da su na tako golem gubitak koralja “najviše utjecale rekordne temperature koje su izazvale masovno izbjeljivanje u 2016. i 2017. godini, kada je uništena gotovo polovica koralja. Neuobičajeno visoke temperature morske vode bile su posljedica iznimno snažnog El Niña u razdoblju od 2015. do 2016., potaknutog globalnim zatopljenjem.”

“Zdrava populacija koralja ima na milijune mladih koralja, a rezultati našeg istraživanja upućuju na to da su sposobnost oporavka i otpornost Velikoga koraljnog grebena znatno ugroženi u usporedbi s njegovim stanjem iz 1995. godine“, rekao je glavni autor studije dr. Andy Dietzel.

Greben dugačak 2300 kilometara

Autori studije ističu da je “hitno potrebno prikupiti što više podataka o demografskim trendovima koralja”, upozoravaju da “više nema vremena za gubljenje” te da treba “što prije i u što većoj mjeri smanjiti emisije stakleničkih plinova.”

Veliki koraljni greben prostire se uz obalu Queenslanda na sjeveroistoku Australije. Dugačak je 2300 kilometara i čine ga tisuće grebena i stotine otoka s više od 600 vrsta tvrdog i mekog koralja. Istodobno je dom mnogim vrstama riba i mekušaca, morskim zvijezdama, kornjačama, dupinima i morskim psima te zbog visoke razine bioraznolikosti predstavlja jedan od najsloženijih ekosustava na svijetu.

Nalazi se na UNESCO-vom popisu zaštićene baštine

Poznato je da su koraljni grebeni pravi rasadnik, uzgajalište i hranilište brojnim morskim organizmima, a važni su i jer utječu na smanjenje obalne erozije. Na taj se način staništa morskih organizama štite upijanjem elemenata iz mora.

Znanstvenici upozoravaju i da će njihov nestanak utjecati na smanjenje ribljeg fonda i produktivnost ribolova u ovom dijelu Australije.

Rezultati studije objavljeni su 12. listopada u časopisu Proceedings of the Royal Society B, u kojoj se trenutačno stanje Velikoga koraljnog grebena, najvećega koraljnog sustava na svijetu upisanog 1981. godine na UNESCO-ov popis zaštićene prirodne svjetske baštine, uspoređuje sa stanjem iz 1995. godine.