Boja očiju određuje oštrinu vida u uvjetima slabijeg osvjetljenja. Plavooki ljudi vide bolje od ljudi sa smeđim očima

Otprilike jedan od deset ljudi na svijetu ima plave oči. U nekim europskim populacijama čak tri od četiri osobe imaju plavu boju očiju.

Dugo se nagađalo zašto je ova boja ustrajna u konkurenciji sa smeđe toniranim šarenicama. Antropolozi iz Velike Britanije kažu da bi zbog depigmentacije šarenice ljudi svijetlih očiju mogli vidjeti oštrije u uvjetima slabog osvjetljenja što čini adoptivnu prednost koja je mogla pridonijeti evoluciji i postojanosti plavih očiju u Europi, piše Science Alert.

Utvrđeno je da ljudi plavih očiju pri slabijem osvjetljenju, nakon kratke prilagodbe, u testu koji traje 30 sekundi, mogu vidjeti bolje nego osobe smeđih očiju.

Nalazi studije

Varijacija boje očiju gotovo se isključivo susreće kod osoba europskog porijekla, najznačajnije u europskim populacijama u najsjevernijim zemljama Europe.

Preliminarna, još nerecenzirana studija, pokazala je da su ljudi sa svijetlim očima, mogli čitati kodove prikazane na zidu pod slabijim osvjetljenjem, uz prosječno minimalno osvjetljenje 0.7 luksa, dok je kod ljudi smeđih očiju trebalo najmanje 0.82 luksa.

Nalazi eksperimenata podupiru teoriju da je gubitak pigmentacije u šarenici značajka u nekim populacijama kako bi se maksimizirao vid u uvjetima slabog osvjetljenja.

Evolucijska značajka

Velike doze proteina melanina daju očima tamnu boju. Kako se pigmentacija smanjuje, raspršivanje svjetlosti kroz prozirne slojeve oka daje šarenici plaviju nijansu, slično kako svjetlost raspršena kroz atmosferu poprima tonove boje neba.

Pretpostavljamo da nam je evolucija podarila pigmentirane šarenice s razlogom, kažu znanstvenici sa Sveučilišta John Moores u Liverpoolu. S obzirom na to da ljudi s tamnijim očima imaju manju učestalost karcinoma i degeneracije makule, šarenica puna melanina vjerojatno pruža određeni stupanj zaštite.

Selektivna prednost

Cilj studije je testiranje hipoteze da je sposobnost gledanja u uvjetima slabog osvjetljenja bila selektivni pritisak na depigmentaciju šarenica u Europi, kroz ispitivanje ima li razlike gledanja s obzirom na boju očiju u uvjetima slabog osvjetljenja.

Poboljšana oštrina vida mogla je pružiti selektivnu prednost pri traženju hrane između mračnih spilja i danjeg svjetla. Rezultati studije mogli bi pomoći u boljem razumijevanju selektivnih pritisaka koji djeluju na populaciju pojasa euroazijske tundre tijekom pojave depigmentiranih šarenica.