Ne postoje dvije osobe na svijetu koje imaju istu boju očiju. Svatko od nas ima jedinstvenu boju očiju. Ako ste se ikada zapitali koja je najrjeđa boja očiju, zanimljivo je da to nisu oči plave boje. Samo oko dva posto ljudi ima zelene oči i to je najrjeđa boja očiju, prema Američkoj akademiji za oftalmologiju, piše Reader’s Digest.
Kada je u pitanju najčešća boja očiju, to su smeđe oči, oko 79 posto ljudi na svijetu ima oči smeđe boje. Prije otprilike 10.000 godina svaki čovjek na svijetu imao je smeđe oči. Iako, nisu sve oči smeđe boje jednake i niti jedno oko ne izgleda kao drugo, kaže dr. Purnima Patel, glasnogovornica Američke akademije za oftalmologiju.
Plave oči su novija evolucijska pojava
Sljedeća najpopularnija boja očiju su plave oči, ali one su novija evolucijska pojava. Svi ljudi s plavim očima dijele jednog zajedničkog pretka. Prvi slučaj plavih očiju bio je genetska slučajnost koja se dalje prenosila.
Treća najrjeđa boja očiju je boja lješnjaka, mješavina smeđe i zelene, sa zlatnim mrljama. Ovu boju nosi oko pet posto svjetske populacije. Ljubičaste oči, kakve je recimo imala glumica Elisabeth Taylor, samo su plava nijansa sa svjetlom koje se odbija od okoline i oči pretvara u ljubičaste. Boju očiju određuje melanin koji proizvodi pigmentaciju kose, očiju i kože.
Smeđa boja je dominantna, a plava recesivna
Obojeni dio oka, šarenica, sastoji se od dva dijela, epitela u stražnjem dijelu i strome u prednjem dijelu. Tanak epitel sadrži crnosmeđe pigmente, a stroma ima različite količine pigmenata koji se zovu melanin. Boja očiju izravno je povezana s količinom melanina koji se nalazi u stromi. Ljudi smeđih očiju imaju puno melanina u šarenici, dok ga plavooki imaju puno manje.
Šarenica okružuje zjenicu i pomaže kontroli količine svjetlosti koja ulazi u oko. Svjetlost se odbija od melanina na različite načine i stvara iluziju različitih nijansi. Zbog varijacija melanina boja očiju kreće se od vrlo svijetlo plave do tamno smeđe. Zelene šarenice, najrjeđa boja očiju, imaju manje melanina od smeđih očiju, ali više od plavih. Smeđa boja je dominantna, a plava je recesivna.
Melanin ima vitalnu funkciju da štiti naše oči i sprječava da uđu štetne sunčeve zrake i izazovu kataraktu. Što je više melanina u očima, rizik je manji. To znači, ljudi smeđih očiju imaju manju vjerojatnost nastanka katarakte ili oštećenja očiju izazvanih suncem, nego plavooke osobe.
Boja očiju je složena
Boja očiju je složena i nije jednostavno zaključiti da će dvoje plavookih roditelja imati plavooko dijete. Boji očiju pridonosi više gena, a glavni je OCA2. sedamdest i pet posto genetskog doprinosa boji očiju dolazi od ovog gena koji daje upute za stvaranje P proteina koji se nalazi u stanicama koje proizvode pigment melanin. Dva gena zajedno, OCA2 I HERC2, određuju količinu melanina, a time i boju očiju. Osim gena, na boju očiju utječe debljina šarenice, ako je tanja i nemate puno melanina, oči mogu izgledati sive.
Kod boje očiju važno je i gdje smo rođeni. Smeđa boja prevladava u afričkoj i azijskoj populaciji, a plava u Europi. Distribucija smeđih očiju veća je u južnoj Europi, a plave oči su češće sjevernije.
Izlaganje suncu isto ima ulogu u boji očiju. U očima se zbog izlaganja suncu mogu pojaviti pjegice.
Opasnost leća koje mijenjaju boju šarenice
Osoba može imati oči različite boje, heterokromiju, a tome je uzrok genetska mutacija. Različite boje očiju imaju glumice Kate Bosworth i Jane Seymour. Ako pretrpite oštećenje živca oka možete izgubiti boju očiju. Glaukom i neki lijekovi protiv glaukoma mijenjaju boju očiju.
Postoje neke kontaktne leće koje vam pomažu da promijenite boju očiju, ali materijal od kojega se rade nije isti kao kod leća za korekciju vida. Takve leće povećavaju šanse za upalu rožnice, čir i trajne ožiljke, upozoravaju oftalmolozi. Lasersko tetoviranje je još jedan način promjene boje očiju ali još ne postoji siguran način. Jedna od opcija je stavljanje implantata ispred šarenice ali to je još riskantan postupak.