Bruketa uoči Dana komunikacija: ‘Oko festivala je nastao neviđen hype, ljudima je dosta straha. Moramo se vratiti punopravnom životu’

Napeto se iščekuje novo, raskošno izdanje Dana komunikacija koje će se u Rovinju održati od 31. ožujka do 3. travnja. Nacionalni je to festival tržišnih komunikacija čiji se višednevni program već tradicionalno smjestio u dizajn hotelu Lone i okuplja vodeće svjetske kreativce, digitalce te komunikatore koji će svoje perspektive podijeliti s domaćom strukom.

Već nakon objave službenog programa i rasporeda moglo se zaključiti kako obiluje izvrsnim panel-raspravama, ali i diskusijama u manje formalnoj atmosferi, na kojima će i hrvatski stručnjaci imati priliku potaknuti razgovore o aktualnim temama – i bezrezervno reći što u komunikacijskoj industriji vole mrziti, ali otkriti i što vole – iako to možda nisu ni planirali priznati.

Svašta se promijenilo, ali i ostalo isto

Kako bismo doznali malo više o ovogodišnjem izdanju Dana komunikacija, sjeli smo s Davorom Bruketom, kreativnim direktorom cijenjene agencije Bruketa&Žinić&Grey, a ujedno i članom organizacijskog odbora Dana komunikacija. S obzirom na to da se ovaj festival radi pandemije nekoliko godina nije održao u punom sjaju, Bruketa ističe kako se nakon ove pauze svašta promijenilo, ali i ostalo isto.

“Zadnji je tren da se za ozbiljno svi vidimo. Susretati se s ljudima iz industrije danas je puno teže nego pronaći znanje koje je dostupno na puno načina, dok je razmjena iskustava, minglanje s ljudima iz struke naprosto nezamjenjivo u ovakvom formatu. Smatram da su kreativci, stratezi, klijenti, kao i oglašivači i neformalni dio Dana komunikacija jednako važan segment, kao i onaj edukativni. Mislim da je sve jasno i po samom odazivu ljudi. Ovakav hype oko Dana komunikacija nije bio ni u najboljim godinama”, poručuje Bruketa i skreće pažnju na to i da je za mlađe kolege isto dosta bitno da se vide s ljudima s lokalne scene – uživo.

Dolaze genijalni ljudi iz industrije

Iako i sam sudjeluje na nekim panelima ovogodišnjeg izdanja, rado je otkrio kojim se govornicima osobno veseli. Ističe tako Mariju von Scheel-Plessen, direktoricu marketinga modne marke Gucci, ali Reija Inamota, osnivača partnera I&CO koji je radio za brendove poput Nikea, Xboxa, Googlea, a ujedno bio i kreativni direktor u AKQA-u. Bruketa ističe kako to zbilja ne može svatko i da se radi o jednom zbilja moćnom liku iz industrije kojeg zbilja vrijedi poslušati.

Osim raskošnog edukativnog i predavačkog programa, jednako zanimljiv dio su i nominirani radovi s hrvatskog terena u smislu tržišnog komuniciranja, pa će tako najbolji od najboljih dobiti za koji dan i svoja Effie, IdejaX, MIXX i Young Lions vrijedna priznanja.

Svima je dosta izvanrednih okolnosti

Za te nagrade Bruketa pak ističe kako su važne i da je super doznati što ljudi iz industrije misle o tvom radu. No, dodaje kako tu ipak još ima prostora za eksperimentiranje, i da to se to na našem području još nedovoljno upražnjava. “Postoji veliki prostor za napredak. Činjenica je da barem 10 posto budžeta treba uložiti u eksperiment. Tehnologija se mijenja, ali i društvo, kao i svijest, bilo u ovom ili onom smjeru. Barem mi stalno imamo prilike za nešto novo u našem biznisu. Mišljenja sam da smo kao društvo relativno nespremni za eksperimentiranje i prihvaćanje rizika. A da bi se izdvojio u svom poslu, eksperiment je danas prijeko potreban”, poručuje ovaj stručnjak koji je u tom segmentu već dugi niz godina prisutan na sceni koja se stalno mijenja.

Na temu promjena osvrće se i na pandemiju koja je utjecala na štošta. No, naglašava da su se nakon dvije godine i struka i on odlučili da ne mogu više živjeti u tim izvanrednim pandemijskim okolnostima i strahu, jer da to više nema smisla. “Moramo se naprosto vratiti punopravnom životu i realizacijama. Naravno, pritom trebamo biti obzirni prema ugroženima, ali trebamo se i vratiti normalnom, aktivnom životu. Za kreativce je posebno taj mindset potreban, jer da bi čovjek bio kreativan i u punoj snazi, ne može biti stalno u strahu. Dosta je straha!”

Kreativnost nije bogom dana vještina

A kad smo već kod kreativnosti, pitam ga i da mi kaže malo kako on stoji s tim kroz sve ove godine, ima li zasićenja i može li se čovjek kreativno potrošiti. Bruketa govori da je svatko na svijetu kreativan jer da je to ključna vještina za preživljavanje. No, to je nešto što se može malo više ili manje vježbati, jednako kao i mišići. Ako ne vježbaš, oni atrofiraju, a tako je i s kreativnosti.

“Kad vježbaš puno i svaki dan, onda si u tome jako dobar. Nije to nikakva bogom dana vještina. Svatko je ima i na njoj, ako želi i motiviran je, treba raditi,” poručuje i ne krije kako je on cijeli svoj život vježbao kreativnost za ovaj posao i da nikada nije pomislio da se ide sada baviti nečim drugim. “To mi nema smisla. Ja sam fakat vježbao i sada nakon toliko godina puno toga konačno razumijem, vezano uz svoj posao”, priča dalje dok ga navodim da mi otkrije što pak misli o današnjim generacijama s kojima ima priliku često surađivati, ali i s kakvim ljudima osobno u poslu voli, odnosno ne voli biti okružen.

“Današnji mladi imaju tu jednu prednost da nemaju straha ili ga imaju puno manje od nas. To je stvarno super. Ne mislim da postoji generacijski jaz jer sve ostalo je manje više isto. I dalje ima ljudi koji žele ulagati, koji razumiju da, ako pobijediš lijenost, svašta će ti se lijepo dogoditi. No, ima ljudi koji to ne razumiju ili ne mogu i ne znaju se s time nositi. Ovima prvima se uvijek otvore prilike, razna iskustva i prostor. To je oduvijek tako. Mislim da je to danas i zdravi stav prema odgoju, da nema straha. Mislim, sve te generacije iza nas imaju neke svoje fobije, ali u puno manjoj mjeri. Smatram da je dobra ta promjena i da kao društvo napredujemo i mijenjamo se na bolje”.

Ljudi koji rade samo da bi odradili

Što se pak tiče ljudi s kojima pretendira surađivati, govori kako voli oko sebe imati one koji su ambiciozni, koji kad nešto rade, rade to bez zadrške i do kraja. S druge strane, kaže kako nije sklon ljudima koji nešto rade jer to moraju i da se posao radi tek toliko da se odradi. No, govori i kako imaju sreću u agenciji i poslu općenito da se ionako češće susreću s ljudima koje pojedina ideja, projekt i tako dalje drajvaju u smislu da žele da se nešto ipak iz svega toga dogodi.

Bruketa danas iza sebe sa svojim partnerima ima preko 60 zaposlenih, koji trenutno rade na 50 projekata istovremeno. Opus klijenta s kojima su surađivali i još uvijek surađuju je zbilja reprezentativan, pa tako danas radi s Coca Colom, Podravkom, Adrisom, Heinekenom, Maistrom itd. No, u prvi plan uvijek stavlja činjenicu da mu je najinteresantnije raditi s ambicioznim naručiteljima koji ne žele ostati unutar okvira u kojem su sigurni i pritom vrlo izgledno manje efikasni. Nastavno na to, prebacujemo se na trendove u tržišnom komuniciranju, temu na koju Bruketa ima itekako puno toga za reći iz vlastitog iskustva s obzirom na zavidan broj utakmica u nogama u svojoj industriji.

“Vjerujem da je osim pričanja, što je tradicionalni način oglašavanja, danas puno važnije djelovati pa da drugi pričaju o tome. Sve se svodi na to: napravi nešto o čemu će ljudi pričati, to je danas puno efikasnije. Mene osobno taj dio i najviše zanima, kako privući pažnju. Pa, evo jedan recentni primjer. Mi smo napravili tzv. Brigometar za Croatia Osiguranje. U pitanju je bio city light u kojem je bila implementirana kamera koja je mjerila anksioznost prolaznika koji su to htjeli. Iznenadilo me koliko se ljudi odazvalo tom testu, preko 187.000 ljudi u nekoliko hrvatskih gradova. Meni se čini da je upravo to oglašavanje 21. stoljeća.

Mi smo onda najanksioznijim ljudima poklonili preventivne medicinske preglede u dogovoru s klijentom za kojeg smo i razvili ovaj projekt. I ono bitno, radilo se nešto korisno za zajednicu. Danas zato u tržišnom komuniciranju i pričamo i vodimo dijalog i činimo stvari, i to je dobitna kombinacija” poručuje Bruketa, ali ne zaboravlja i na aktualni Metaverzum i virtualnu stvarnost koji će donijeti pak novi niz izazova u kojima će se neki lakše, neki teže prikloniti. Da će biti izazov, to sigurno hoće, ali Bruketa govori kako ćemo na tom polju vidjeti svašta i da su pred nama zbilja uzbudljive prilike, godine, kao i inovacije u domeni tehnologije.

Dobar humor danas zahtijeva više inteligencije

Za kraj, pitam ga i kako se osjeća kada pogleda neke njihove starije radove i usporedi s onim današnjim, u smislu promjene, standarda i potreba društva. Ističe kako se svi oni trude u svom komuniciranju ne povrijediti nikada nikoga, ali da se to nekada ipak slučajno dogodi. “Neki od nas su odgojeni u neka druga vremena i radiš neke stvari automatizmom. Važno nam je da netko u timu to uoči i odmah ukaže. Da, mijenjaju se društveni standardi, treba ih razumjeti, i bitno nam je na kraju da nitko kod kuće ne plače radi toga.

Ne bježim od toga da smo i mi imali raznih eskapada. Gledam sad neke oglase iz prošlosti i pitam se kako smo ih mogli tako proizvesti. S današnjim iskustvom, to se ne bi dogodilo. Da, u nekim stvarima smo i mi pogriješili, žao mi je zbog toga, ali sad drukčije promišljamo, naučili smo lekcije, idemo dalje. Smatram da dobar humor danas zahtijeva ipak malo više inteligencije, malo više truda od toga da se nekome rugaš, posebice nekome tko možda nije imao iste prilike kao i ti”, poručuje za kraj i još jednom poziva sve da se pridruže Danima komunikacija čije novo izdanje zbilja nudi ponešto za svakoga, i s kojeg nitko kući neće otići bez neke korisne informacije, ideje ili vrijednog poslovnog poznanstva.