Čak 80 posto globalnih emisija ugljičnog dioksida dolazi od 57 kompanija

Te su tvrtke ostvarile milijarde eura profita opstruirajući klimatske smjernice, stoji u izviješću

FOTO: Freepik

Najnovija analiza koju je prošloga tjedna objavila međunarodna neprofitna organizacija InfluenceMap, otkrila je izrazito nejednak udio onečišćenja fosilnim gorivima u svijetu.

Od 2016. do 2022. godine, 80 posto globalne emisije ugljičnog dioksida proizvelo je samo svjetskih 57 tvrtki.

U 2022. godini, proizvodnja ugljena, nafte, prirodnog plina i cementa, zajedno, stvorila je oko 30.000 megatona emisija ugljičnog dioksida u svijetu.

Proizvodnja raste

Prema The Guardianu, od 122 najveća svjetska zagađivača, 65 posto tvrtki u državnom vlasništvu i više od pola u privatnom sektoru povećalo je proizvodnju.

Proizvodnja ugljena, nafte, prirodnog plina i cementa koja doprinosi velikoj većini emisija ugljika i dalje čini ogroman udio u svjetskim emisijama ugljičnog dioksida.

Kineska industrija ugljena najveći izvor emisija

Od usvajanja Pariškog sporazuma 2015. godine, koji je uspostavio granicu globalnog zatopljenja od 1.5 stupnjeva celzijusa do 2100. godine, svjetski izvor broj jedan emisija ugljika bila je kineska državna proizvodnja ugljena, od 2016. do 2022. godine činili su 25,79 posto emisija ugljika.

Državne tvrtke za proizvodnju fosilnih goriva, od 2016. godine, činile su sljedeći najveći udio, zajedno šireći više od 30.000 megatona ugljičnog dioksida u atmosferu.

Saudi Aramco odgovoran je za više od 4 posto globalnih emisija, Gazprom za oko 3 posto, a Coal India oko 3 posto. ExxonMobile, Shell, BP i Chevron, tvrtke u privatnom vlasništvu investitora, odgovorne su za najviše emisija od potpisivanja Pariškog sporazuma, čineći zajedno za oko 5 posto.

Povećanje unatoč Pariškom sporazumu

U posljednja dva desetljeća emisije ugljika iz nacionalnih država nadmašile su one u državnim entitetima i privatnim tvrtkama. Izviješće također pokazuje da se ti subjekti kreću u zapanjujućem smjeru, otkako je Pariški sporazum potpisan, 58 od 100 najvećih proizvođača zapravo je povećalo svoju proizvodnju.

Taj je trend najvidljiviji u Aziji, gdje je 13 od 15 kompanija pojačalo poslovanje, a isto se bilježi na Bliskome Istoku, 7 od 10, u Europi 13 od 23, u Južnoj Americi 3 od 5, u Australiji 3 od 4 i u Africi 3 od 6. u Sjevernoj Americi 16 od 37 kompanija, znači 43 posto, povećalo je emisije od 2016. godine.

Namjerno nepoštivanje sporazuma

Rudarenje i korištenje ugljena najviše će se promijeniti, globalna potrošnja porasla je za 8 posto, dosegnuvši sve vrhunce 2022. godine, a proizvodnja se značajno pomaknula s privatnih kompanija prema entitetima s državnom kontrolom i nacionalnim državama, što predstavlja trend koji signalizira namjerno nepoštivanje Pariškog sporazuma.

“Te su tvrtke ostvarile milijarde eura profita poričući problem i opstruirajući klimatske smjernice”, kazala je u izviješću Stand Eartha direktorica Tzeporah Berman.

“Više nego ikada trebamo vlade da se suprotstave ovim tvrtkama, a treba nam i nova međunarodna suradnja kako bismo zaustavili širenje fosilnih goriva i osigurali pravednu tranziciju”, dodala je.