Cijeli svijet priča o otkriću da se rupa u ozonskom omotaču smanjuje, pitali smo stručnjaka što to točno znači

Danas su objavljeni rezultati nove studije koja kaže da se rupa u ozonskom omotaču iznad Antartika počinje smanjivati. Studija je zabilježila povećanje ozonskog omotača iznad ove ledene regije, sugerirajući da je sporazum potpisan prije tri desetljeća, o ograničenoj upotrebi supstanci koje su krive za smanjenje ozonskog omotača, imao pozitivan efekt. Stoga smo kontaktirali dipl. meteorologa Mladena Matvijeva da nam objasni važnost ove vijesti i što ona točno znači.

“Već duže vrijeme je poznato da postoji trend oporavka ozonskog omotača i to je doista velika vijest koja se može pripisati akciji čitavog čovječanstva”, kaže Matvijev. On objašnjava da je sve započelo 1986. godine, kada je utvrđeno da ozon uništavaju molekule iz klorofluorougljika (CFCs), poznatog i kao freon, koji nalazimo u raznim proizvodima; od laka za kosu, preko frižidera i rashladnih uređaja. Sljedeće godine Montrealskim protokolom zabranjena je uporaba freona.

‘Trebat će još mnogo godina da ozon zaista zacijeli’

Good news! The #ozone hole is shrinking & the layer will eventually recover – new study: https://t.co/Swsap9MwRa pic.twitter.com/nBDUEK45XY

— UN Environment Programme (@UNEP) July 1, 2016

“Tim protokolom zabranjeni su svi plinovi razarači no bilo je potrebno dosta godina i trebat će još mnogo vremena da ozon zacijeli. Ovo je tek početak, jer ti su procesi dugotrajni i vrlo je teško očistiti atmosferu od svega lošeg”, objašnjava Matvijev činjenicu da će, kako su naglasili znanstvenici, potpuni oporavak trajati do 2050. ili 2060. godine. No, napravljen je ogroman napredak. Kako nova studija otkriva, rupa je u rujnu 2015. bila oko 4 milijuna četvornih kilometara manja nego 2000. godine.

Ozon je plin čija molekula se sastoji od tri atoma kisika; mogu biti opasne za zdravlje ljudi na tlu, ali nas u gornjoj atmosferi štite od upijanja ultraljubičastog zračenja. Bez ozona, površina planete bila bi izložena opasnim razinama UV-B zraka koje mogu razoriti DNK stvarajući mutacije koje izazivaju karcinom.

Neke zemlje dugo nisu prihvaćale sporazum

Rezultat britanske studije velika je vijest za Zemlju. “Ovo otkriće ljudi trebaju shvatiti kao kad se upali žuto na semaforu, jer trebat će još desetljeća, a u nekim varijantama i duže da se očisti ono što je uneseno i ono što zapravo zagađuje okoliš”, naglašava Matvijev, dodavši da je u ovom slučaju na vrijeme poduzeto sve neophodno.

“Danas je freon zabranjen u svim državama koji se drže međunarodnih sporazuma. No, neke zemlje dugo vremena nisu prihvaćale Montrealski protokol o zabrani freona. Međutim, rezultat je ipak vidljiv, jer čim se glavni dio industrijskog svijeta okrenuo protiv toga, drugi zapravo nisu imali izbora”, objašnjava.

Hrvatska uključena od samog početka

Matvijev napominje da je Hrvatska od samog početka u ovoj priči. Još je, naime, Jugoslavija bila uključena u same početke Montrealskog protokola pa je Hrvatska nastavila u tom smjeru. S te strane smo, kaže, u grupi zemalja koji na neki način vode tu akciju, iako je naša industrija beznačajna u odnosu na druge zemlje.

“Ozon je uvijek klimatolozima bio jedan od indikatora što se događa s klimom i svaki pomak na bolje je ujedno pomak na bolje i za klimu. Ali ozon je samo jedan kotačić u cijeloj priči, daleko su problematičniji staklenički plinovi. Bez njihovog munjevitog i odlučnog rješavanja ne možemo očekivati nikakve pozitivne pomake”, objašnjava Telegramov sugovornik, dodajući da akcije protiv ugljičnog dioksida nikako ne bi mogao proglasiti uspješnima.

Još jedan, puno ozbiljniji problem

“Ako mi kao čovječasntvo prihvaćamo porast temperature zbog ugljičnog dioksida za dva stupnja, to znači da mi zapravo prihvaćamo poraz. Ostaje pitanje hoćemo li se uopće uspjeti zaustaviti na dva stupnja. Teško je biti optimističan, jer svi podaci pokazuju suprotno. Zadnja mjerenja na Havajima, gdje se nalazi opservatorij koji praktički prati situaciju za čitav planet, pokazuje da je koncetracija ugljičnog diokisida dosegnula zapravo geološke maksimume.

Je li to nepovratno ili ne veliko je pitanje, ali u svakom slučaju, usprkos tome što se jednako dugo borimo protiv povećanja koncentracije ugljičnog diokisida, te koncetracije i dalje rastu”, kaže Matvijev. No, ističe da su ove informacije koje su iznijeli britanski znanstvenici, dokaz da se može postići dobar rezultat ukoliko se zaista shvati ozbiljnost situacije.