Dio Tihog oceana zapadno od obale Ekvadora hladi se zadnjih 30 godina i zbunjuje znanstvenike

Godinama klimatski stručnjaci predviđaju da će se oceanske vode zagrijavati kako emisije stakleničkih plinova budu rasle. I uglavnom su u pravu, osim što se u Tihom oceanu, zapadno od obale Ekvadora, nalazi “hladni jezik” – područje koje se hladi zadnjih 30 godina. Također, na pitanje zašto ovaj dio istočnog Pacifika prkosi predviđanjima, još nemaju odgovor, piše New Scientist.

Anomalija poznata kao “ekvatorijalni hladni jezik”, zahvaća područje koje se proteže tisućama kilometara zapadno od obale Ekvadora. Tijekom tri desetljeća voda se ohladila za barem pola stupnja, a stručnjaci ne znaju koliko će to potrajati, piše The Atlantic.

Više je objašnjenja

Kako znanstvenici nisu sigurni što hladan jezik održava hladnim, čuju se različite teorije. Richard Seager iz Zemaljskog opservatorija Lamont-Doherty na Columbiji, misli da su jedan od čimbenika pasatni vjetrovi u regiji koji odnose toplu vodu dalje od površine, potičući podizanje hladne vode.

“Pasati pušu od istoka prema zapadu preko tropskog Tihog oceana”, objašnjava Seager za Newsweak dodajući da “zbog rotacije Zemlje, vjetrovi tjeraju vodu sjeverno i južno od ekvatora.”

Utjecaj Antarktike

Ipak, hladni jezik zbunjuje znanstvenike zato što klimatske kompjuterske simulacije sugeriraju da su se zbog porasta emisije stakleničkih plinova te vode desetljećima trebale zagrijavati brže od ostatka Pacifika.

Jedna je pretpostavka da odgovor leži u hladnim morima Južnog oceana oko Antartike gdje je posljednjih desetljeća također došlo do pada površinskih temperatura mora.

Prema ovoj teoriji uslijed rasta globalne temperature i oštećenja ozona u kombinaciji s rastućim emisijama stakleničkih plinova otapaju se ledenjaci što pak intenzivira kretanje hladnog zraka s Antartike.

Najvažnije neodgovoreno pitanje o klimi

Pedro DiNezio, profesor sa Sveučilišta Colorado Boulder, zagonetku naziva najvažnijim neodgovorenim pitanjem o klimi. “Problem je što ne znamo zašto se ovo zahlađenje događa, što znači da ne znamo kada će prestati i hoće li se i kada pretvoriti u zatopljenje”, kazao je.

Budućnost “hladnog jezika” mogla bi odrediti hoće li Kaliforniju zahvatiti trajna suša ili će Australiju poharati smrtonosni požari, utječe li na intenzitet sezone monsuna u Indiji ili na veliku glad u Africi. Mogao bi čak promijeniti opseg klimatskih promjena na globalnoj razini.

Pojava intrigira i biologe

Osim zbog klime, hladni jezik je zanimljiv i biolozima, osobito oko otočja Galapagos. Hladna voda bogata je hranjivim tvarima, hrani fitoplanktone i udahnjuje život arhipelagu, piše The Atlantic.

Hladna voda održava populaciju pingvina, morskih iguana, morskih lavova, tuljana i kitova koji inače ne bi mogli ostati na ekvatoru cijele godine.

Niže temperature mogu inhibirati rast koralja i ribe mogu doživjeti promjene koje im utječu na metabolizam i reprodukciju.

Hladi se more i u blizini San Francisca

Osim hladnog jezika, sporadično se pojavljuju i drugi džepovi hladne oceanske vode, poput područja u blizini San Francisca koje je nedavno imalo najnižu temperaturu u više od desetljeća.

Unatoč ovoj čudnoj iznimci, temperatura oceana raste. Rješavanje zagonetke “hladnog jezika” nije u dokazivanju da su klimatski modeli pogrešni, hladni jezik je samo posljednji dio slagalice.

“Uklopimo to i možemo izgraditi točniju sliku o tome kako će se život promijeniti u svijetu koji se zagrijava – i kako se najbolje pripremiti za tu budućnost”, kazao je Ryan Walter, profesor na CalTechu.