Drevni stepski stočari donijeli su veći rizik od multiple skleroze u sjevernu Europu
U sjeverozapadnoj Europi ima skoro dvostruko više slučajeva multiple na 100.000 ljudi nego u južnoj
Studija internacionalnih znanstvenika na drevnoj DNK, pokazala je da su ljudi brončanog doba širili varijante gena koje nose povećan rizik multiple skleroze, piše BBC.
Znanstvenici s Cambridgea, Oxforda i Sveučilišta Kopenhagen, 10 godina su istraživali zašto ima znatno više slučajeva multiple skleroze u sjeverozapadnoj nego u južnoj Europi.
Bolest je genetsko nasljeđe stočara koji su stigli u tu regiju prije otprilike 5000 godina, otkrila je studija.
Gen je imao zaštitni učinak?
Ljudi brončanog doba, zvani Yamnaya, koji su preselili iz stepa sadašnje Ukrajine i Rusije u sjeverozapadnu Europu, nosili su varijante gena za koje se danas zna da povećavaju rizik od multiple skleroze, kažu ovi znanstvenici.
Geni su vjerojatno štitili nomadske stočare od infekcija koje prenose goveda i ovce, stoji u istraživanju objavljenom u časopisu Nature.
Simptomi multiple skleroze
Multipla skleroza javlja se kada stanice imunološkog sustava greškom napadaju zaštitnu ovojnicu na živčanim vlaknima, postupno ih nagrizajući. Bolest uzrokuje različite simptome, obamrlost i trnce, otežano hodanje i gubitak vida. Simptomi često jačaju, ali i nestaju.
Nije poznato što uzrokuje multiplu sklerozu, iako je vodeća teorija da bi je mogle izazivati određene infekcije kod genetski osjetljivih ljudi. Pronađeno je više od 230 genetskih varijanti koje mogu povećati nečiji rizik.
Genetska analiza
Istraživački tim je usporedio 5000 drevnih DNK s 400 tisuća DNK današnjih ljudi koje su pohranjene u banci gena u Velikoj Britaniji. Zapazili su da genetske varijacije povezane s multiplom sklerozom postoje na sjeveru kontinenta, u smjeru u kojem su se stočari Yamnaya kretali, a nema ih u južnoj Europi.
U današnjoj Danskoj, Yamnayji su brzo zamijenili drevne poljoprivrednike, te su oni najbliži preci današnjih Danaca.
Izloženost drugačijim patogenima
Zašto su varijante gena koje su, kako se pretpostavlja, ojačale imunitet drevnih ljudi, kasnije odigrale ulogu u razvoju ove autoimune bolesti?
Koautorica studije sa Sveučilišta Oxford, Astrid Iversen, objašnjava da je razlika u tome što su moderni ljudi izloženi klicama koje mogu izbaciti imunološki sustav iz ravnoteže. Također, s modernim načinom života, prehranom i boljom higijenom, ove varijante gena preuzele su drugačiju ulogu.
Profesor Lars Fugger, autor studije i liječnik u bolnici John Radcliffe u Oxfordu, kaže da ovo otkriće pomaže u demistificiranju bolesti te dodaje: “Multipla skleroza nije uzrokovana mutacijama, pokreću je normalni geni koji nas štite od patogena.”