Država daje 14 milijuna kuna za istraživanja o koroni. Zgodno, ispala je ekonomija, ali istražit će povjerenje u vlast

Hrvatska zaklada za znanost nedavno je raspisala vrlo aktualan natječaj, težak 14 milijuna kuna, kojim će financirati istraživanja domaćih znanstvenika o koronavirusu. Višemilijunskim (proračunskim) sredstvima, naši će znanstvenici pokušati doći do odgovora o biologiji koronavirusa, načinu razvoja bolesti, ali i društvenim i obrazovnim aspektima pandemije. Samo nekoliko dana uoči lansiranja natječaja 30. ožujka, opsežno ga je najavio akademik Dario Vretenar, predsjednik Upravnog odbora Zaklade, i poseban naglasak stavio na društveno-ekonomske aspekte pandemije koji će se istražiti.

Akademik je najavio da će se Zaklada intenzivno konzultirati s glavnim dionicima u privatnom sektoru kako bi zajednički detektirali istraživačke teme koje bi novim znanjima mogle pomoći oporavku gospodarstva i otvaranju novih radnih mjesta. No, kada je natječaj u finalu raspisan, ekonomski aspekti krize posve su isparili kao prikladni za istraživanje. Umjesto toga, kao odobrena i prikladna, pojavila se tema koja se, između ostaloga, odnosi na povjerenje građana u tijela javne vlasti.

Umjesto ekonomije, istraživat će se povjerenje u vlast

Natječaj i dalje predviđa najavljene teme biomedicinskih istraživanja o koronavirusu; sljedeća skupina tema rezervirana je za društvene aspekte pandemije, a posljednja za njene obrazovne aspekte. U “društvenom” segmentu natječaja, koji je trebao obuhvatiti i “istraživačke teme s najvećim potencijalom za stvaranje novih znanja u svrhu oporavka i razvoja gospodarstva”, ekonomski dio posve je izostao. Štoviše, riječi “ekonomija” ili “gospodarstvo” ne spominju se niti jednom u cijelom natječaju.

Prihvatljive teme u segmentu društvenih istraživanja odnose se, u prvome redu, na mentalno zdravlje i psihosocijalne posljedice kriznih mjera, no druga je tema, u kontekstu izostanka ekonomskih, daleko zanimljivija. Prihvatljivo istraživanje bit će, dakle, ono o kriznoj komunikaciji tijekom COVID-19 pandemije i to “u ublažavanju straha, stereotipiranja i neizvjesnosti, osnaživanju odgovornog individualnog i grupnog ponašanja, te povjerenja u tijela javne vlasti”.

‘Prvo istraživanja koja brzo mogu dati rezultate’

Kako je točno, na račun istraživanja o kriznoj komunikaciji i povjerenju u tijela javne vlasti, izostala dimenzija istraživanja ekonomskih aspekata pandemije, upitali smo izvršnu direktoricu Zaklade Irenu Martinović Klarić. Za Telegram je poručila kako je u ovom natječaju naglasak stavljen na istraživačke teme “koje su u prvom planu u nekoliko sljedećih mjeseci te znanstvena istraživanja koja mogu u iznimno kratkom roku dati primjenjive rezultate za uspješnije suočavanje s posljedicama epidemije te nove spoznaje za buduće krizne situacije velikih razmjera”.

Dodaje da su teme pažljivo odabrane kako bi se ostvarili natječajni ciljevi “u iznimno kratkom roku od samo 18 mjeseci” i to uzimajući u obzir, kako nam je rekla izvršna direktorica, društvenu ulogu Hrvatske zaklade za znanost, njezinu misiju i viziju.

Ekonomija će pričekati do jeseni

Martinović Klarić potom je poručila za Telegram kako se, pak, za jesen 2020. planira raspis natječaja koji će se baviti ekonomskim aspektima pandemije. Cilj tog natječaja, kaže, bit će stvaranje novih znanja u svrhu oporavka i razvoja gospodarstva, otvaranja novih radnih mjesta te razvoja i rasta nacionalnih tvrtki temeljenih na istraživanjima i inovacijama. Cilj je, dakle, istovjetan onome kojeg je najavio akademik Vretenar u najavi aktualnog natječaja – iz kojega su u finalu ekonomski aspekti krize posve izostavljeni.

Tako će se izvanrednim natječajem, kojim je Zaklada zaista brzo odreagirala na aktualnosti, financirati istraživanja o tome kako u ova vremena krizno komuniciraju nadležni, kako građani na to reagiraju i koliko povjerenja imaju u vladajuće tijekom izvanrednog stanja. Valorizirat će se i istraživati škola na daljinu koju je Vlada osmislila za školarce u ovim okolnostima.

Izvršna direktorica Zaklade u konačnici nam je poručila kako će u studenom biti raspisan redoviti nacionalni natječaj za istraživačke projekte, za što će temeljni preduvjet biti stabilno financiranje Zaklade iz državnog proračuna. “Nadamo se stabilnom financiranju znanstvenih istraživanja i mladih perspektivnih znanstvenika iz Državnog proračuna Republike Hrvatske. Ukoliko to bude slučaj, sigurna sam, imat ćete priliku izvještavati svoje čitatelje o znanstvenim rezultatima i otkrićima vodećih hrvatskih istraživačkih grupa”, zaključila je Martinović Klarić.