Foto: Egipat i Saudijska Arabija grade nove, futurističke glavne gradove i pritom nisu jedini. Čuda najavljuju i Indonezija i Nigerija

Saudijska Arabija i Egipat odlučili su zadiviti svijet izgradnjom dva futuristička grada koja trebaju simbolizirati moć i vizionarstvo tih dviju arapskih država, njihovih vladara i rastućih ekonomija. Ta čuda tehnoloških i arhitektonskih rješenja te umjetne inteligencije najavljuju kao civilizacijsku revoluciju.

Istodobno, fantastična vizija urbanih sredina simbolički će uvesti Egipat i Saudijsku Arabiju u nova doba. Ili kako je to kazao egipatski predsjednik Abdel Fattah Al Sisi kada se obratio naciji: “Cijeli Egipat mora biti poput nove prijestolnice i to bi trebao biti vaš san.“

Još dvije države, Indonezija i Nigerija, započeli su gradnju novih glavnih gradova. No, njihove su ambicije neusporedivo skromnije: prisiljene su na to jer su sadašnji glavni gradovi prenapučeni te zakrčeni prometom i lošim zrakom. Indonezijski parlament donio je tu odluku i zato što Jakarta, glavni grad s 10 milijuna stanovnika, alarmantnom brzinom tone zbog prekomjernog crpljenja podzemnih voda. Izgradnja novog glavnog grada stajat će 32,4 milijarde dolara.

Rekordnih 500 milijardi

Nigerija je odlučila sagraditi čak dva nova grada, Eko Atlantic uz prijestolnicu Lagos u što će uložiti 60 milijardi dolara te Centenary City koji će stajati 18,7 milijardi dolara.

No sve to ne može se usporediti s onim koliko će novaca uložiti Egipat. Procjenjuje se da će na kraju izgradnja novog glavnog grada stajati najmanje sto milijardi dolara, a do sada je već utrošeno 20 milijardi. No, i to je sića u odnosu koliko će potrošiti prijestolonasljednik princ Mohammed bin Salman. Najavio je da će se u izgradnju njegovog utopističkog “linearnog” grada uložiti oko 500 milijardi dolara.

Novi glavni grad Egipta

Egipatski predsjednik Sisi najavio je da će novi grad usred pustinjske ravnice, udaljen 64 kilometara od središta Kaira, imati pet milijuna stanovnika, zabavni park četiri puta veći od Disneylanda, sedam stotina bolnica i klinika, 1200 džamija i crkava, 40.000 hotelskih soba, 2000 škola.

Novi glavni grad zove se Wedian što je množina arapskog wadija, male pustinjske doline koja skuplja vodu tijekom kratke kišne sezone. Ime je dobio zbog toga što će gradom teći umjetna rijeka, omeđena prostranim parkovima. Imat će vlastitu zračnu luku i sveučilišta, obilje otvorenih prostora i zelenila te prilagođenu klimu za vrlo vrućih ljeta i pješčanih oluja…

Promet će se odvijati isključivo osobnim automobilima, poslovni centar bit će pun nebodera, imat će četvrt luksuznih rezidencija, a u središtu grada bit će pješačke zone, što je u suprotnosti s tradicionalnim urbanim prilikama u Egiptu. Centralni gradski park bit će dugačak 32 kilometara, a glavna poslovna četvrt imat će nekoliko nebodera, uključujući i jedan od 78 katova koji će biti najviši na afričkom kontinentu. Vladina četvrt nove prijestolnice bit će obrubljena nizovima zgrada koje evociraju drevnu egipatsku arhitekturu. U centru će biti golemi Narodni trg, okružen monumentalnom džamijom i predsjedničkom palačom.

Prenapučeni Kairo

S novim glavnim gradom te infrastrukturnim projektima poput proširenja Sueskog kanala, nacionalne mreže novih autocesta, mostova, tunela i ljetovališta duž obale Sredozemnog mora, predsjednik Sisi želi zaokružiti svoju viziju modernog Egipta.

Premještanjem glavnog grada žele se smanjiti nesnosne gužve u Kairu koji je postao posve nefunkcionalan megalopolis od 20 milijuna ljudi. Grad pati od zakrčenog prometa, tragičnog zagađenja, ozbiljnog nedostatka vode, a stare zgrade neprekidno se urušavaju.

“Vlada je izgradila novi glavni grad kako bi rekla da imamo modernu državu i da izgledamo kao Dubai”, ocijenio je Sameh El Alayli, profesor urbanog planiranja na Sveučilištu u Kairu. „U stvarnosti, to je projekt za isticanje nebodera, a ne za rješavanje stvarnih potreba zemlje”. Vlada planira vrlo brzo započeti s premještanjem 40.000 državnih službenika u dovršenu državnu četvrt te nagovara strana veleposlanstva da kupe zemljište u novoj diplomatskoj zoni.

Futuristički grad Neom

Saudijski princ Muhammed bin Salman još je ambiciozniji od egipatskog predsjednika Sisija. Ukupna površina novog grada Neoma iznosit će 26.500 km2 ili 33 puta veća od New Yorka. Taj mega grad prostirati će se duž obale Crvenog mora, a planira se izgradnja više ne baš malih gradova, uključujući plutajući industrijski kompleks, globalno trgovačko središte, turistička odmarališta i linearni grad – sve napajano isključivo obnovljivim izvorima energije. Graditelji obećavaju da će većina biti dovršena do 2030.

Muhammed bin Salman je najavio da će se Neom usredotočiti na razvoj devet specijaliziranih investicijskih sektora usmjerenih na budućnost ljudske civilizacije. “To su budućnost energije i vode, mobilnosti, biotehnologije, hrane, tehničkih i digitalnih znanosti, napredne proizvodnje, medija i medijske produkcije, zabave…”.

Zračna luka Neom Bay, koja se nalazi u zaljevu Neom, imat će piste dužine 3,7 kilometara. Dio grada koji se zove Oksagon bit će plutajući industrijski kompleks u obliku osmerokuta. Imat će otprilike 200-250 četvornih kilometara, od čega će približno 40 četvornih kilometara činiti stambeno naselje.

Projekt će se usredotočiti na modernu proizvodnju, industrijsko istraživanje i proširenje luke Duba. Princ očekuje da će Oksagon postati „nova žarišna točka za globalne trgovinske tokove“ te da će servisirati brodske rute kroz Crveno more. Izgradit će se postrojenje za desalinizaciju, za proizvodnju vodika i oceanografski istraživački centar.

Projekt Trojena

U proljeće 2022. saudijski prestolonasljednik pokrenuo je i projekt Trojena. Bit će to prva velika destinacija za zimske sportove na otvorenom na Arapskom poluotoku. Nalazit će se u planinama Sarwat, s visinama u rasponu od 1500 do 2600 metara. Iako je u pustinji, klima je znatno hladnija od ostatka Neomovog teritorija. Ta cjelogodišnja destinacija sa suhim zrakom planinske kvalitete i skijaškim stazama imat će također staze za brdski biciklizam, a gosti će se moći baviti i vodenim sportovima te koristiti wellness sadržaje i interaktivni rezervat prirode.

Također je najavljena gradnja Sindalaha, luksuznog kompleks odmarališta na obali od 1.100.000 kubičnih metara. Planirana je gradnja marine s 86 vezova, tri luksuzna hotela, a dnevno bi mogla primiti do 2400 posjetitelja. Također namjerava se izgraditi poljoprivredno zemljište na pustinjskom pijesku veličine 6500 hektara, odnosno 16.000 jutara. Oslanjat će se na genetski modificirane usjeve.

No najspektakularnija će biti dva paralelna, položena nebodera u dužini od nevjerojatnih 170 kilometara od obale do planina. The Linea, kako će se zvati to futurističko čudo, bit će široko svega 200 metara, ali visoko čak 500 metara, više od većine nebodera na svijetu. Sa svih strana te građevine bit će obavijene gigantskim ogledalima u kojima će se ogledati okolna pustinja.

Urbanizam nulte gravitacije

Projekt se temelji na novom konceptu „urbanizma nulte gravitacije,“ što je ideja vertikalne slojevitosti gradskih funkcija. Stanovnici će se kretati tri smjera, gore, dolje i poprijeko. Kad sve to bude završeno u njemu će moći živjeti do devet milijuna stanovnika.

Škole, domovi, uredi i parkovi bit će naslagani jedni na druge, promičući vertikalno kretanje uz horizontalna putovanja. Zbog ultra brzog prijevoza do škola i ureda stizat će se, tvrde urbanisti, za najviše pet minuta.

Predviđa se da će putovanja od 170 kilometara, od jednog do drugog kraja brzom željeznicom, trajati samo 20 minuta. Unutar tog futurističkog pojasa neće biti cesta niti će voziti automobili. Promet će se odvijati letećim taksijima, robotskim avatarima i hologramima koji će zaokružiti tu znanstveno-fantastičnu viziju grada koji će predstavljati civilizacijsku revoluciju. Osmišljeno je okruženje s ravnotežom sunčeve svjetlosti, sjene i prirodne ventilacije kako bi se osigurala savršena klima tijekom cijele godine.

Radikalna promjena urbanizma

Saudijski princ je objasnio da će taj megapolis predstavljati civilizacijsku revoluciju koja ljude stavlja na prvo mjesto na temelju radikalne promjene u urbanističkom planiranju. „Dizajni koji nudimo za gradske vertikalno slojevite građevine dovest će u pitanje tradicionalne ravne, vodoravne gradove i stvoriti model za očuvanje prirode i poboljšanu kvalitetu stanovnika. Omogućit će se novi način života koji uzima u obzir ljudske nade i težnje za korištenjem vrhunske globalne tehnologije.“

Da bi se izgradio taj „Oz Bliskog istoka,“ Saudijska Arabija planira privući vrhunske međunarodne stručnjake i talente iz industrija kao što su turizam, tehnologija i zabava. U Rijadu tvrde da imaju dovoljno novca za investicije u ljudske resurse te da su spremni najvećim stručnjacima i menadžerima osigurati plaće veće od milijun dolara godišnje. Tim projektom Saudijska Arabija namjerava smanjiti ovisnost o nafti te će diverzificirati svoje ekonomske izvore prihoda.

Premda je puno više onih koji sumnjaju da Egipat i Saudijska Arabija mogu realizirati fantastična sanjarenja svojih vladara, ipak valja podsjetiti da su Brazil i Kazahstan također sagradili nove glavne gradove koji svojom arhitekturom i novim tehnologijama i do danas zadivljuju svijet.

Projekt Brasília

Brasília, brazilska prijestolnica koja je dovršena 1960., doživljava se kao moderna utopija koja izražava optimizam i povjerenje u budućnost. Bila je drugačija od bilo kojeg drugog grada na svijetu, s radikalnim, umjetničkim urbanističkim planom. Središte grada uspoređuje se s pticom, lukom i strijelom ili avionom. Dizajnirao ga je brazilski arhitekt Lúcio Costa Lúcia Coste.

Zadivljuju upečatljiva zdanja arhitekta Oscara Niemeyera i avangardnim dizajnom krajolika Roberta Burlea Marxa. Monumentalnost tog grada predstavila je Brazil kao novu rastuću velesilu. Šezdeset godina kasnije, metropola još je uvijek hvaljena kao jedan od najdojmljivijih projekata 20. stoljeća. Zbog jedinstvenog plana grada i arhitekture, kao i svoje neviđene uloge u razvoju brazilske unutrašnjosti, grad je 1987. godine proglašen UNESCO-vom svjetskom baštinom.

I Kazahstan je dobio novi grad

Novi glavni grad Kazahstana dugo je nosio ime Astana, ali ga je 2019., promijenio u Nursultan, po bivšem predsjedniku Nursultanu Nazarbajevu. To arhitektonsko čudo izdiže se iz kazahstanske stepe poput postmodernih Lego kockica. Zadivljujuće, spektakularne arhitekture, grad prepunog metala i stakla, zasigurno je jedan od najčudnijih glavnih gradova na svijetu.

Najraskošnije, blistave građevine u središtu grada nose imena svojih arhitekata, što nije čudno jer je riječ o najvećih arhitektima svijeta. Primjerice, Norman Foster projektirao je trgovački centar Khan Shatyr, koji je najveći šator na svijetu s ukupnom površinom od 127.000 četvornih metara i visinom duž tornja od 150 metara.

Posebna kemijska podstava štite od brutalne ledene zime i pomaže u održavanju posebne mikroklime. Umjetna plaža, s pijeskom posebno uvezenim s Maldiva, zahtijeva stalnih 35 stupnjeva. Izgrađene su još blještava staklena piramida, stambena zgrada u stilu moskovskog sveučilišta Lomonosov, Disneyeva verzija Bijele kuće, kula nalik vazi s kuglom na vrhu, a ministarstvo financija nalikuje novčanici dolara.

Većina stručnjaka je sumnjala

Izgrađeno je nekoliko velikih džamija, crkvi i sinagoga. Plava sinagoga Beit Rachel najveća je u središnjoj Aziji. Bivši predsjednik Nursultan sagradio je novi glavnih grad jer je u dotadašnjem glavnom gradu Alma Ati živjelo oko 25 posto Rusa, Sada ih u Nursultanu ne živi više od tri posto.

Dok su se gradile Brasilia i Nursultan većina stručnjaka sumnjala je da su to ostvarivi projekti. Ipak, vrijeme je pokazalo da su bili u krivu i da je to bilo izvedivo. Dakako, ako se ima dovoljno novaca, znanja i vizije da se izgradi nešto posve nekonvencionalno. I Egipat i Saudijska Arabija imaju jedno i drugo, pa sad valja pričekati je li to dovoljno da zadovolje ambicije svojih vladara.