Tko trguje električnom energijom? S burze nam objasnili kako se zapravo formira cijena struje

Prosječna cijena struje na hrvatskoj burzi električne energije CROPEX u ožujku bila je 111 eura po megavat satu, dok je, primjerice, mjesec prije toga bila 145 eura po megavat satu. Lani u ovo vrijeme je pak, zbog najave embarga na rusku naftu, cifra bila peterostruko viša – 562 eura po megavat satu.

Da se tako visoke veleprodajne cijene ne bi prelile na prodajne cijene za građane i poduzetništvo, hrvatska je Vlada s tri paketa mjera regulirala najviše iznose po pojedinim kategorijama.

Tako će sve do 30. rujna ove godine kućanstva prosječno plaćati 59 eura po megavat satu, a javni i neprofitni sektor te mali poduzetnici 62 eura.

Dakle, neosporivo se cijena električne energije mijenja iz mjeseca u mjesec, a kako bismo mogli imati predodžbu o tome što nas još čeka u budućnosti, valja prvo razumjeti o čemu ovisi cijena struje na tržištu i kako se ona formira.

Smanjenje troškova proizvodnje

Zdrava logika nam nalaže da je lani rekordan skok povezan s početkom rata u Ukrajini, a godinu prije toga s epidemijom. Na primjer, pandemija COVID-19 dovela je do pada potražnje za energijom zbog smanjenja gospodarskih aktivnosti, što je dovelo i do pada cijena.

Tako je prosječna cijena na CROPEX-u u 2020. godini iznosila samo 38 eura po megavtastatu.

“S druge strane, rat u Ukrajini utjecao je na opskrbu plinom iz Rusije u Europu, što je dovelo do povećanja cijene plina, a samim time i cijene struje. Također, energetska učinkovitost i smanjenje troškova proizvodnje može voditi do pada cijena”, kažu nam iz CROPEX-a.

Nedostatak goriva i sušna godina

Očigledno cijena struje na tržištu, dodaju, ovisi o više čimbenika. To uključuje ponudu i potražnju za električnom energijom, cijenu goriva koje se koristi za proizvodnju električne energije, političke i regulatorne promjene, kao i klimatske (ne)prilike.

Uz sve to, može biti uvjetovana i kretanjem cijena drugih energenata poput nafte ili plina.

“Može varirati iz godine u godinu. Ovisno o navedenim čimbenicima u nekim razdobljima godine, cijene mogu biti više, dok u drugim niže. Primjerice, nedostatak određenog goriva ili sušna godina može povećati cijene, dok poboljšana energetska učinkovitost može smanjiti potražnju i cijene”, navode iz CROPEX-a.

Osim toga, promjene u regulatornom okruženju ili političke odluke također mogu imati veliki utjecaj na cijenu struje.

Kako se dobiva tržišna cijena?

Dakle, cijena na veleprodajnom tržištu, odnosno na burzama električne energije, određuje se prema pravilu jedinstvene cijene.

“Prema tom pravilu, cijena se određuje na temelju svih naloga za kupnju i prodaju zaprimljenih od strane članova burze. Na temelju tih naloga, za svaki sat trgovanja, formira se ukupna krivulja ponude i ukupna krivulja potražnje. Sjecište tih krivulja predstavlja tržišnu cijenu”, objašnjavaju iz CROPEX-a.

Članovi burze, čiji su nalozi prihvaćeni, tako u svakom satu trgovanja trguju električnom energijom po istoj jedinstvenoj cijeni.

Treba stvoriti ujednačeno tržište

Tko uopće postavlja i nadzire ta pravila određivanja cijene struje? Naime, Hrvatska je članica Europske unije, što znači da ima obvezu provoditi europske zakone i propise u području tržišta električne energije.

To znači da za Hrvatsku vrijede ista pravila kao i za sve druge članice EU u području tržišta električne energije. Ova pravila nadzire Agencija Europske unije za suradnju energetskih regulatora (ACER), a provode ih nacionalne regulatorne agencije u svakoj državi članici. U našem slučaju je to Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA).

“Cilj je stvoriti ujednačeno i konkurentno tržište električne energije u Europi, koje će omogućiti slobodnu trgovinu električnom energijom na cijelom kontinentu i doprinijeti sigurnosti opskrbe električnom energijom u svim zemljama članicama Unije”, govore stručnjaci iz CROPEX-a.

Reforme Europske komisije

Kako bi se postigao taj cilj, Europska unija je, potaknuta prošlogodišnjim zbivanjima na ukrajinskoj bojišnici zbog kojih je cijena struje vrlo nestabilna, predložila nedavno reforme europskog tržišta električne energije.

Budući da je prekid opskrbe ruskim plinom izazvao kaos po pitanju zaliha i nabave plina te cijena struje, Europska komisija želi da države članice prijeđu na dugoročne ugovore s fiksnim cijenama između opskrbljivača i kupaca.

Tako bi potrošači, odnosno građani, bili sigurniji i manje vezani uz nestabilne cijene fosilnih goriva. Osim toga, gura se i proizvodnja struje iz obnovljivih izvora energije, što bi za stanovnike Unije značilo da bi dobivali daleko jeftiniju struju.

Uz to bi građani mogli zahtijevati od svojeg opskrbljivača struje ugovor s fiksnom cijenom. Ove reforme trebaju dalje potvrditi zemlje članice i Europski parlament, a hoće li sve ostati na papiru ili će se ubrzo realizirati, to ćemo vidjeti u narednih nekoliko mjeseci.

Sadržaj nastao u suradnji s HEP-om.