Cijene plina ne prestaju divljati. Kako će posustala hrvatska industrija podnijeti nove troškove?
Prva je na udaru Petrokemija, iduća HEP proizvodnja
Energetska kriza, odnosno snažno poskupljenje plina kojem cijena nezaustavljivo raste, mogla bi stvoriti velike probleme europskoj, pa tako i hrvatskoj industriji.
Cijene energenata svakodnevno obaraju nove rekorde, pa su neke kompanije koje koriste velike količine plina ili električne energije privremeno obustavile proizvodnju, koja je u ovom trenutku postala neisplativa. Situacija se može dodatno pogoršati, s obzirom na to da se približavamo sezoni grijanja, što će dodatno povećati pritisak na rast cijena energije.
Energetska kriza može usporiti gospodarski oporavak
Danas se o situaciji na energetskom tržištu oglasila i Europska komisija, odnosno povjerenica za energetiku Kadri Simson, koja je u svom obraćanju zastupnicima Europskog parlamenta rekla da ovaj cjenovni šok ne treba podcjenjivati jer šteti kućanstvima, ali i slabi konkurentnost gospodarstva, stvara inflatorne pritiske, odnosno diže cijene proizvoda i usluga i da – ako se nešto ne poduzme – može ugroziti i gospodarski oporavak.
Povjerenica Simson najavila je i mjere za pomoć kućanstvima i poslovnom sektoru, kroz direktnu financijsku pomoć ili osiguravanje dugoročnih ugovora o opskrbi energijom. Također, do kraja godine izaći će s prijedlogom reforme tržišta plina, kako bi se riješila problematična pitanja vezana za skladištenje i sigurnu opskrbu plinom.
Petrokemija je najveći kupac plina
I hrvatske kompanije bit će pogođene ovakvim rastom cijena energije, a najbolji primjer je, naravno, kutinska Petrokemija, koja je uz kompaniju HEP proizvodnja, najveći kupac plina u Hrvatskoj.
Petrokemija je godinama poslovala s gubicima, na rubu bankrota, da bi, nakon što su u vlasničku strukturu ušli INA i PPD – njezini najveći dobavljači, počela ostvarivati dobit. No, ovakav skok cijene plina ponovno bi mogao narušiti poslovne rezultate Petrokemije.
Rast cijena plina ostavio je traga na poslovnim rezultatima Petrokemije već u prvih šest mjeseci ove godine. U prvih šest mjeseci ove godine neto dobit kompanije iznosila je 50 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju prošle godine ona bila 238 milijuna kuna. Uprava Petrokemije je taj pad objasnila “značajnim utjecajem visokih cijena prirodnog plina i snažnog rasta naknada za CO2 te nižih prodajnih količina.”
Do kraja godine rezultati Petrokemije mogli bi se dodatno pogoršati, no barem ne bi trebalo biti problema s opskrbom plinom, s obzirom na to da su početkom srpnja izvijestili da su sklopili nove ugovore s INA-om i PPD-om, o opskrbi za 2021. i 2022. godinu.
Rast cijena plina diže i cijenu struje
Rast cijena plina utječe i na cijenu električne energije. Mnoge elektrane koriste plin kao pogonsko gorivo. Uostalom, kao što smo već spomenuli, najveći kupac plina u Hrvatskoj, uz Petrokemiju je upravo HEP proizvodnja, tako da nije teško zaključiti da su cijene plina i električne energije prilično usko povezane. S obzirom na to, i hrvatski potrošači uskoro mogu očekivati veće račune za struju.
Na europskom tržištu cijene električne energije na najvišoj su razini u više od 10 godina. Na primjer, u Njemačkoj su tri do četiri puta veće u odnosu na prošlogodišnji prosjek.
Već smo ranije pisali o tome zbog čega je došlo do energetske krize. Snažan oporavak potražnje nakon što se gospodarstvo počelo oporavljati od pandemije, dok je istovremeno isporuka plina bila niža od očekivane. Uz to, prošla zima bila je relativno duga i hladna, što je povećalo potrebe za grijanjem. Uz to, kao što smo već spomenuli, zalihe u podzemnim skladištima su manje od desetogodišnjeg prosjeka.