Hoćete li na opasnost reagirati bijegom ili smrzavanjem? Znanstvenici tvrde da sve ovisi o neuronima
Znanstvenici su proveli zanimljiv pokus na voćnim mušicama
Daleko smo od doba kada je ljudski rod bio pod stalnom prijetnjom grabežljivih divljih životinja ali fundamentalno obrambeno ponašanje još je uvijek ugrađeno u naš sustav. No, kako mozak odlučuje o strategiji koju treba provesti kada se nađe u opasnosti?
U časopisu Nature Communications, sredinom rujna, objavljen je rad portugalskih znanstvenika iz Lisabona koji objašnjavaju da je, kao i kod svake druge životinje u prirodi, čovjekova reakcija na prijetnju uvijek jedna od tri sljedeće: bijeg, borba ili ostajanje na mjestu u nadi da ćemo ostati neprimjetni.
Proučavanje mušica u opasnosti
Znanstvenici su proveli pokus na voćnim mušicama koje su stavljene u pokrivenu posudu, izložene “prijetnjama”, odnosno krugu tame koji se širi, što je iz perspektive muhe zastrašujuće. Promatranjem njihovih reakcija uočeno je da su se mnoge mušice zamrznule na licu mjesta. Ponekad su ostale nepomične nekoliko minuta, čak i ako su zatečene u neugodnom položaju. Neke su muhe ipak pokušale bijeg iz tamnog kruga. To je značilo da mušice pokušavaju odlučiti između alternativnih strategija kao što bi učinila i ljudska bića.
Određeni softver omogućio je znanstvenicima da bliže prouče ponašanje mušica kako su reagirale ne opasnost što je dovelo do neočekivanog otkrića. Ako se mušica kretala sporo, smrzla bi se. Ako se mušica naokolo kretala brzo, pobjegla je od opasnosti. “Rezultat je važan jer pokazuje da stanje u kojem je životinjica zatečena može utjecati na izbor ponašanja”, objašnjava doktorica Marta Moita, jedna od autorica rada.
Neuroni šalju signal u leđnu moždinu
Za ponašanje muha odgovorni su neuroni. Među tisućama neurona u mozgu muha, zamrzavanje je pod kontrolom dva identična neurona, po jedan sa svake strane mozga.
“To je ono što smo tražili, kako mozak odlučuje između suprotnih strategija. Neuroni šalju motorne zapovjedi iz mozga u leđnu moždinu. To pokazuje da nisu upleteni samo u izbor nego i u izvršenje. Defenzivno ponašanje je uobičajeno svim životinjama, a naše istraživanje je dobar početak identificiranja pravila igre koja određuju kako sve životinje odlučuju o strategiji obrane od opasnosti”, tumači dr. Moita.