Izašla je neka anketa koja kaže da bi većina Hrvata promijenila profesiju. Zapravo, najradije ne bismo ništa radili
Rado bismo bili umjetnici, deficitarno pravosuđe i IT ne zanimaju gotovo nikoga
Da im novac nije potreban, 43 posto ispitanika okušalo bi se u drugom poslu, pri čemu bi se u najvećoj mjeri bavili umjetnošću, dok su zdravstvo, farmacija, pravosuđe ili IT zanimljivi tek nekolicini, a 38 posto ispitanih bi umjesto posla odabralo putovanja, pokazala je anketa portala MojPosao provedena na više od 800 ispitanika.
Kada im novac ne bi bio potreban, 43 posto ispitanika bi se bavilo umjetnošću, poljoprivredom, volontiranjem ili humanitarnim radom, priopćio je u srijedu portal MojPosao. Onima koji bi se bavili umjetnošću, na prvom mjestu su slikarstvo i pisanje, a slijede fotografija i bavljenje glazbom. Ispitanici su se najmanje odlučivali za ples, pjevanje, glumu ili kiparstvo.
U manjoj mjeri na popisu je znanost
Oni koji su se odlučili za bavljenje poljoprivredom najviše su birali vrtlarstvo i voćarstvo, ali i uzgoj životinja, cvjećarstvo, te uzgoj bilja i izradu biljnih pripravaka. Volontiranjem i humanitarnim radom bavili bi se ispitanici koji bi rado pružali pomoć starijima, djeci, ali i životinjama.
Nekima su privlačni poslovi iz područja ekonomije, kao što je istraživanje tržišta, trgovanje dionicama, unutarnja i vanjska trgovina. Dio bi se bavio turizmom, ponajviše ugostiteljstvom i hotelijerstvom, izradom rukotvorina i nakita ili restauracijom namještaja.
Neki bi radili u obrazovanju kao profesori ili odgajatelji u vrtiću, a u sportu bi se posvetili jahanju, jogi, ronjenju, biciklizmom, jedrenjem, ili bi bili fitness treneri. U manjoj mjeri na popisu su se našli poslovi iz područja znanosti, pa bi neki ispitanici tako voljeli istraživati svemir i proučavati prirodu, a ima i onih koji bi se rado bavili dizajnom interijera, kulinarstvom, slastičarstvom, putovanjem u svrhu pisanja putopisa ili snimanja dokumentaraca, te brigom o ljepoti.
Samo petina ne bi ništa mijenjala
Pri dnu popisa nalaze se poslovi iz deficitarnih zanimanja kao što su IT, zdravstvo i farmacija, a tu su i poslovi iz područja ekologije, proizvodnje, veterine i pravosuđa. Pojedinci bi htjeli biti svjetioničari, kopači zlata, misionari ili arheolozi, a ima i onih koji bi radili kao coachevi, knjižničari, blogeri te kreirali sadržaj za You Tube. Ipak, 38 posto bi umjesto posla odabralo putovanje svijetom i uživanje u životu.
“Bora Bora, sunce, ležaljka, havajska košulja, šareni martini sa slamkom”, opis je odabira jednog ispitanika. Drugi bi “uživao u malim stvarima s obitelji”, a neki bi vrijeme posvetili vođenju zdravog života, prehrani i tjelovježbi. Jedna ispitanica je rekla da bi “uživala i proučavala život”.
Gotovo petina ispitanih, njih 19 posto, tvrdi da bi se i dalje bavili poslom koji sada rade, a to su ispitanici koji se već bave poljoprivredom, ugostiteljstvom i turizmom, prodajom i financijama. Među njima su se našli i pilot, wellness terapeut, automatičar i knjigovođa, kaže MojPosao.