Izašlo je veliko istraživanje o klimatskim promjenama. Znanstvenici upozoravaju da nas čeka neizreciva patnja ako nešto ne poduzmemo

Znanstvenici iz cijeloga svijeta upozoravaju da nas očekuje “neizreciva patnja” ako prijetnju klimatskih promjena ne shvatimo ozbiljno. U radu, objavljenom u časopisu BioScience, više od 14.000 znanstvenika iz 153 zemlje potpisalo se na istraživanje koje upozorava na nadolazeću klimatsku krizu, piše Mic.

Studija koju vode znanstvenici sa Sveučilišta Oregon State koristi 31 različitu planetarnu varijablu koja nam govori kako se Zemlja drži usprkos isušivanju prirodnih resursa i upumpavanju stakleničkih plinova u atmosferu. Popis provjera uključuje vrijednosti površinske temperature, zdravlje prašuma i razinu leda u ledenjacima, te faktorima na koje ljudi izravno utječu, poput zdravlja globalnog gospodarstva i dostupnosti subvencija za fosilna goriva.

Više od pola indikatora dosegnulo je rekordnu razinu

Ako zamislite da je svaki od tih pokazatelja vitalni organ u tijelu, zabrinuti ćete se kada čujete da većina tih organa teži ka zatajenju, piše Mic. Prema dokumentu, 18 od 31 indikatora doseglo je rekordnu razinu. Gustoća ledenjačkog leda najmanja je u 70 godina, navodi se u izvješću.

Emisija stakleničkih plinova je u međuvremenu dosegla rekord svih vremena, unatoč tome što se činilo da se na samom početku pandemije smanjila. Nije vjerojatno da će se to promijeniti čak i sada kada se sve više zemalja obavezuje da će smanjiti emisije. Stručnjaci su upozorili da će i s ciljevima postizanja neto emisije ugljika do 2050. godine emisija stakleničkih plinova vjerojatno nastaviti rasti barem do 2040. godine.

Svijet nije nikad bio zagađeniji

Na drugoj, društvenoj strani, svijet je bogatiji nego je ikada bio, što pokazuje bruto domaći proizvod. Istvoremeno je zagađeniji nego što je ikada bio, s nekima od najviših razina ugljičnog dioksida, metana i dušikovog oksida ikada zabilježenima u atmosferi.

Ako postoji ijedan pokazatelj koji daje nadu za našu budućnost, to je činjenica da subvencije za fosilna goriva padaju na rekordno niske razine. Iako se procjenjuje da je 181 milijarda dolara u poticajima dostupna naftnim i plinskim tvrtkama i eksploatatorima resursa, to je pad od 42 posto u odnosu na 2019.godinu. Vrijedno je napomenuti da su obnovljivi izvori energije, poput vjetra i sunca, sada jeftinija opcija od ugljena.

Događaju se ekstremni klimatski događaji

Čak i pod Trumpovom administracijom, koja je bila opsjednuta ugljenom i negirala klimatske promjene, u SAD-u su obnovljivi izvori energije nadmašili prljave izvore goriva. Ovog je tjedna objavljen sličan, ažurirani rad istraživanja provedenog 2019. godine, koje je sakupilo više od 11.000 potpisa znanstvenika. U trenu kada je taj članak objavljen svijet je patio od ekstremnih vremenskih događaja uzrokovanih ili pogoršanih klimatskim promjenama.

Procjenjuje se da su prirodne katastrofe 2020. godine uzrokovale 63 milijarde dolara štete i 268 milijardi dolara ekonomskog gubitka. Sad je na vladama, industriji i nama ostalima da se pridržavamo ovih upozorenja ili da neizmjerno patimo zbog onoga što će uslijediti.