Probijen rekord temperature na površini oceana. 'To remeti hranidbeni lanac, morski psi bi mogli postati agresivniji'

Oceani su dosegnuli rekordnu temperaturu, što bi moglo imati strašne implikacije na zdravlje našega planeta, piše BBC. Prosječna dnevna globalna temperatura površine mora oborila je ovaj tjedan rekord iz 2016.

Europska služba za klimatske promjene Copernicus javlja kako je globalna temperatura površine mora dosegnula 20,96 stupnjeva Celzijevih, što je daleko iznad prosjeka za ovo doba godine. Problem je u tome što su oceani vitalni klimatski regulatori. Oni upijaju toplinu, proizvode pola Zemljinog kisika i utječu na vremenske (ne)prilike. Što su oceani topliji, to je sposobnost apsorbiranja ugljičnog dioksida manja.

Toplo more može učiniti predatore agresivnijima

Dakle, više će ugljikovog dioksida, koji zagrijava planet, ostati u atmosferi. To također može ubrzati topljenje ledenjaka što dovodi do porasta razine mora.

Topliji oceani i toplinski valovi smetaju i morskoj fauni. Neke ribe i kitovi kreću se u potrazi za hladnijim vodama, remeteći tako hranidbeni lanac, a stručnjaci tvrde da bi to moglo utjecati na količinu ribe.

Neki predatori, među njima i morski psi, mogu postati agresivni jer ih više temperature mogu zbuniti. Dr. Kathryn Lesneski iz američke vladine agencije National Oceanic and Atmospheric Administration (NOAA), koja prati stanje u Meksičkom zaljevu, kaže da je more toplo poput kupke.

Do ožujka bi ocean mogao postati još topliji

“Prisutno je i izbjeljivanje koralja na grebenima na Floridi, a mnogi koralji već su mrtvi”, rekla je Lesneski. Dr. Matt Frost iz britanske organizacije Plymouth Marine Lab kaže da oceane izlažemo većem stresu nego u bilo kojem trenutku u povijesti te da onečišćenje i pretjeran izlov mijenjaju oceane.

Dr. Samantha Burgess iz Copernicusa kaže da bi ožujak trebao biti dio godine kada su oceani globalno najtopliji, a ne kolovoz. “Činjenica da je sada probijen rekord čini me nervoznom zbog toga što bi do ožujka ocean mogao postati još topliji”, rekla je.

Znanstvenici istražuju zašto su oceani trenutno tako topli, te ističu da klimatske promjene čine mora sve toplijima, jer apsorbiraju većinu topline iz emisija stakleničkih plinova. “Što više sagorijevamo fosilna goriva, to će više viška topline primiti oceani, što znači da će trebati više vremena da se stabiliziraju i vrate tamo gdje su bili”, rekla je dr. Burgess.

Prošli rekord je postavljen 2016. godine

Prošli rekord postavljen je 2016. kad je prirodna klimatska fluktuacija El Niño bila u punom zamahu i najsnažnija. El Niño se događa kada se topla voda digne na površinu u blizini zapadne obale Južne Amerike, povećavajući globalne temperature.

Sada je počeo još jedan El Niño, ali znanstvenici kažu da je još nije ni blizu pune snage, što znači da se očekuje da će temperature oceana i dalje rasti.

Toplinski valovi u morima sve su učestali, a između 1982. i 2016. pojavljuju se dvostruko češće nego ranije. Također, postali su intenzivniji i dulji. Dok su temperature zraka posljednjih godina dramatično porasle, oceanima je potrebno više vremena da se zagriju, iako su apsorbirali 90% Zemljinog zagrijavanja od emisija stakleničkih plinova.

Velika količina topline duboko u oceanu

Ali sada postoje znakovi da bi temperature oceana mogle ići u korak s temperaturama zraka. Jedna teorija kaže da je mnogo topline pohranjeno duboko u oceanu, te ona sada izlazi na površinu. Dr. Karina von Schuckmann iz Mercator Ocean Internationala kaže da bi ta teorija mogla biti povezana s El Niñom.

Iako su znanstvenici bili svjesni toga da će se površina mora nastaviti zagrijavati zbog emisije stakleničkih plinova, još uvijek istražuju zašto su temperature toliko porasle u odnosu na prethodne godine, piše BBC.