Izbor jestivih ulja nikad nije bio uzbudljiviji. Ovaj mali vodič pomoći će vam da odaberete najbolje za vas

Nikad izbor jestivih ulja nije bio veći. Svakih nekoliko godina pojavi se neko novo ulje, ono koje je bolje upotrijebiti hladno za začinjanje salate, ono u kojem se bolje prži hrana, ono koje je bolje za pečenje ili neko koje je najbolje staviti na lice ili kosu.

Kako biramo vina ili vrste kave, sad nam se nudi i široka paleta jestivih ulja. Rade se od grožđa, lana, avokada, kikirikija… Zapravo, iz čega god se prešanjem može izvući ta dragocjena tekućina, to će se, ako već nije, pojaviti na tržištu u obliku ulja.

Ovdje donosimo popis nekih od najzanimljivijih i potencijalno najkorisnijih ulja u vašoj kuhinji. Kako se koriste, od čega nastaju, dobre i loše strane… Na jednome mjestu donosimo sve podatke kako biste što lakše odlučili koje je ulje najbolje za vas.

1. Ulje sjemenki grožđa

Ovo ulje blijedožute boje nedavno je proglašeno dobrim za sprečavanje bolesti srca.

Okus: Neutralan.

Kako se radi: Prešaju se sjemenke grožđa, to je zapravo nusprodukt proizvodnje vina.

Dobre strane: Ako pokušavate izgubiti na težini, ovo ulje može biti korisno. Stvara film puno lakše od drugih ulja, možete ga samo poprskati po salati, upotrijebit ćete manje ulja. Manje je nestabilno od drugih vrsta, s visokom točkom dimljenja od oko 216 stupnjeva Celzija pa se može upotrebljavati za prženje. Bogato je vitaminom E.

Loše strane: Nije tako bogato masnoćama koje su zdrave za srce kao maslinovo ulje ili ulje avokada. Dobiva se intenzivnim kemijskim procesom, ne hladnim prešanjem, pa se time gubi puno hranjivih tvari.

Najbolje za: Dodajte tom ulju aromu, možda ružmarin, i upotrebljavajte ga za začinjanje salata.

2. Bučino ulje

Zbog karakteristične tamnozelene boje zovu ga i zeleno zlato.

Okus: Orašast i intenzivan.

Kako se radi: Potrebno je od 2,5 do 3 kg buče u ljusci da se dobije jedna litra ulja.

Dobre strane: Visoke vrijednosti omege-3 i omege-6, sadrži i korisne vrijednosti cinka, važnog za zdrav imunosustav i reproduktivni sustav.

Loše strane: Zagrijavanjem ne gubi okus, ali mu se smanjuje nutritivna vrijednost na kraju procesa kuhanja.

Najbolje za: Salate zahvaljujući snažnom okusu i lijepoj boji.

3. Maslinovo ulje

Ovo ulje vjerojatno imate u svojoj kuhinji. Počelo se više cijeniti i upotrebljavati zapravo šezdesetih godina kada se popularizirao i mediteranski način prehrane.

Okus: Jako varira, od jako masnog, zelenog ekstradjevičanskog do ulja žute boje koje je više procesuirano, manje oporo.

Kako se radi: Ulje se proizvodi tiještenjem svježe ubranih maslina, ekstradjevičansko se preša unutar 24 sata od branja. Ako je ulje hladno prešano, onda je rađeno u prostoru u kojem temperatura ne prelazi 49 stupnjeva Celzija. To mu čuva okus, miris i hranjive vrijednosti.

Dobre strane: Puno mononezasićenih masnih kiselina, čuva naše srce, pomaže da loš kolesterol držimo u dobrim granicama i podiže dobri kolesterol. Bogato vitaminom E, sadrži puno polifenola, antioksidansa koji mogu prevenirati srčane bolesti.

Loše strane: Nije idealno za prženje, ekstradjevičansko ulje se dimi na 165 do najviše 190 stupnjeva Celzija. Rafiniranija ulja na 240 stupnjeva, na toj točki gube okus, a zdravi polifenoli se smanjuju.

Najbolje za: Začinjanje salata i hrane nakon kuhanja.

4. Ulje uljane repice

Ovo ulje je jeftino, a dobro. Podaci lanaca u Velikoj Britaniji kažu da mu je prodaja porasla 30 posto zadnjih godinu dana.

Okus: Delikatno orašast.

Kako se radi: Sigurno ste negdje vidjeli prekrasna polja biljaka žutog cvijeta. To je uljana repica, cvjetajući pripadnik kupusnjača. Male crne sjemenke ove biljke prešaju se da se dobije ulje. Nema dugo da su mali proizvođači prepoznali da mogu dobiti hladno prešano ulje uljane repice kao konkurenta maslinovu ulju.

Dobre strane: Visoke omega-3, 6 i 9 koje formiraju masti koje tijelo treba da očuva lijepu kožu i zdrav mozak. Manje zasićenih masti nego druga jestiva ulja za oko 6 posto. Više vitamina E nego maslinovo ulje i viša točka dimljenja pa se dobre strane ulja tijekom kuhanja ne gube.

Loše strane: Procesuiranjem ulje gubi hranjive sastojke za razliku od hladno prešanog.

Najbolje za: Pečenje i prženje.

5. Suncokretovo ulje

Jeftino ulje koje najčešće upotrebljavamo za prženje, možda sada nešto manje jer su se na tržištu pojavila druga ulja za prženje.

Okus: Čist pa dopušta okusu hrane da prevlada.

Kako se radi: Može se ekstrahirati upotrebom kemijskih sredstava ili istisnuti direktno iz sjemenki suncokreta.

Dobre strane: Možete ga zagrijavati do 246 stupnja Celzija prije nego što se počne dimiti pa je idealan za prženje. Dobar je izvor vitamina E.

Loše strane: Sadrži niske vrijednosti zasićenih masti, koje se tradicionalno smatraju dobrima, uglavnom sadrži omega-6 polinezasićene pa, ako uvijek kuhate na ovom ulju, morate biti sigurni da dobivate dovoljno omega-3 kiselina iz drugih izvora. Isto tako, ovo ulje je vrlo procesuirano. Popularnost mu pada jer su ljudi svjesni da nije toliko zdravo pa rabe ulja bogatija omegom-3.

Najbolje za: Prženje, ali treba biti oprezan jer, što je viša temperatura i što kuhanje dulje traje, to se gubi više hranjivih tvari.

6. Laneno ulje

Biljka lan ima dvije upotrebe. Njezina vlakna mogu biti pretvorena u laneno platno, a od sjemenki se može napraviti ulje.

Okus: Karakteristično orašast, u dijelovima Europe smatra se delikatesom.

Kako se radi: Dobiva se prešanjem sjemenki lana.

Dobre strane: Dobar izvor omega-3 alfa-linolenske kiseline koja može spriječiti srčane i moždane udare. Dobar izvor i omega-6 masnih kiselina.

Loše strane: Iako bogato omega-3 masnim kiselinama, dolaze u obliku koje tijelo teže probavlja nego riblje ulje. Ulje može promijeniti strukturu kada je izloženo višim temperaturama, brzo postaje užeglo. Rok trajanja mu je samo nekoliko tjedana.

Najbolje za: Začinjanje salata, ne za kuhanje. Držati u hladnjaku.

7. Ulje avokada

Ovo je ulje popularno među dermatolozima i nutricionistima pa se koristi za uklanjanje šminke do regeneratora za kosu.

Okus: Blag i čist, blago orašast.

Kako se radi: Koštica i kora se uklanjaju prije nego što se meso preša da se dobije ulje.

Dobre strane: Viša mu je točka na kojoj se dimi nego maslinovu ulju pa je dobro za kuhanje. Bogato korisnim mononezasićenim mastima i vitaminom E. Povisuje apsorpciju karotenoida i drugih hranjivih sastojaka.

Loše strane: Jako je skupo.

Najbolje za: Upotrebu u kozmetici zbog hidratantnih svojstava. Ulje koje se koristi u kozmetičkim proizvodima je rafinirano, izbijeljeno, uklonjen je miris, što rezultira žutim bezmirisnim uljem.

8. Ulje kikirikija

Ovo se ulje često upotrebljava u kineskoj kuhinji.

Okus: Blag i neutralan, osim ako je proizvedeno od prženog kikirikija pa ima pojačan okus.

Kako se radi: Kikiriki ide u stroj za odvajanje ljuske od ploda koji sadrži od 48 do 56 posto ulja. Tada se gnječi, zagrijava i preša vruće u hidrauličnim prešama.

Dobre strane: Visoka točka zagrijavanja pa se u njemu hrana dobro prži. Sadrži zasićene, mononezasićene i polinezasićene masti u zdravim omjerima.

Loše strane: Rafinirano ulje kikirikija oslobođeno je alergena, ali manje procesirano, hladno prešana ulja kikirikija mogu izazvati alergijsku reakciju.

Najbolje za: Prženje hrane na višim temperaturama. Nećete poželjeti njime ništa začiniti.