Još uvijek se ne zna hoćemo li trebati pojačivače cjepiva

Dok se čovječanstvo približava nečemu što nalikuje na život prije pandemije, oblak se nadvija nad naše transcendentno ljeto promjena, a to je bauk trajanja zaštite postignute cjepivom. Mjesecima gradimo štitove protiv koronavirusa, a još uvijek ne znamo koliko dugo možemo očekivati da će zaštita potrajati, piše The Atlantic. Kako se ne bi dogodilo da nas pandemija nanovo zahvati, znanstvenici istražuju pojačivače cjepiva, što znači još jedan krug cijepljenja koji će podići zaštitu.

Širom svijeta znanstvenici su eksperimentalno započeli planirati doziranje novih injekcija u nadi da ćemo biti spremni puno prije nego bude potrebno. Kada će to točno biti je vrlo složeno pitanje. Gotovo svi stručnjaci misle da je potreba za pojačivačima vjerojatna, ali ne zna se kada će stići i koliko često će biti potrebna, pod pretpostavkom da je uopće dio naše budućnosti.

Znanstvenici prate znakove pada zaštite

Znanstvenici prate znakove koji će najaviti pad zaštite i aktivno ih traže. Ali bi nas bolest ipak mogla iznenaditi. Jedini način je da dopustimo cjepivima da pokažu slabe točke, a zatim ih zakrpati čim se pojave.

Postoje dva glavna načina na koja bi cjepiva protiv Covida-19 mogla posustati. Prvo je propadanje memorije, prepušten sam sebi imunološki sustav polako gubi intelektualni dojam o patogenu i puno je manje pripremljen da ga prepozna kada ga opet vidi.

Drugo je neusklađenost između onoga što su imunološke stanice proučavale i novonastalih mutacija koronavirusa koje značajno mijenjaju izgled virusa pa imunološkom sustavu postaje neprepoznatljiv, čak i ako je imunološko pamćenje cjepiva netaknuto. Dizajniranje pojačivača zahtjeva praćenje ovih dviju brzo promjenjivih varijabli.

Neke stručnjake zabrinjava jesen

Propuste u memoriji lakše je otkriti i popraviti. Ako se razni imunološki akteri spuste ispod ključnog praga zaštite, potrebno je uvesti pojačivač. To djeluje kod drugih cjepiva, kao hepatitisa B, zaušnjaka. Stručnjaci imaju nekih nagovještaja o dugotrajnosti zaštite. Antitijela koja prepoznaju virus zadržavaju se u velikome broju najmanje šest mjeseci nakon prve doze cjepiva.

Mutacije virusa teže je utvrditi nego propadanje imunološke memorije. Nijedna poznata varijanta virusa nije još uspjela u potpunosti promijeniti trenutnu ponudu cjepiva. Ali, određene verzije čine se otpornijima na antitijela stvorena cjepivom što je nagovještaj da je patogen sve nepoznatiji imunološkim stanicama. Neki stručnjaci su zabrinuti da će nam već ove jeseni desiti dovoljno promjena virusa da će nam trebati još jedan krug masovnih cijepljenja.

Tvrtke već provjeravaju moguću treću dozu

Ne postoji univerzalni test za donošenje odluke o pojačivačima, ne postoji ni definicija što bi predstavljalo zabrinjavajući porast slučajeva. Stručnjaci će morati odrediti vlastita mjerila oko pojačivača, procjenjujući informacije o razinama protutijela, novim saznanjima, nadzoru varijanti i kako različite verzije virusa reagiraju u laboratoriju i na životinjskim modelima, imajući u vidu kretanje pandemije u lokalnim i globalnim mjerilima. Pomoću tih podataka procjenjuje se rizik.

Znanstvenici pomno prate cijepljene osobe, u nadi da će uhvatiti ili predvidjeti točku kada bi naša zaštita od virusa mogla početi padati. Neke su tvrtke već počele eksperimentalno proizvoditi dodatne injekcije. Moderna i Pfizer provjeravaju moguću treću dozu, preoblikovanu za nove varijante virusa, Johnson&Johnson radi na drugoj. Za sada se čini sigurnim da će starijim osobama trebati pojačivač, kažu imunolozi sa Sveučilišta Washington.