Kako je streaming zatupio glazbu i njezinu publiku: 'Pjesme su sve gluplje, ali umjetnici nemaju izbora'

U usporedbi s glazbom iz 80-ih, suvremene pjesme su zaglupljujuće i repetitivne, pokazalo je novo istraživanje koje prenosi The Telegraph. Dominacija streaming platformi i sve manja koncentracija publike doveli su do toga da glazbenici i producenti pokušavaju napraviti sve zaraznije pjesme koje slušatelji neće preskočiti kako bi odmah poslušali neku sljedeću numeru.

Za razliku od toga, u prethodnim desetljećima kupovina fizičkog vinila, kasete ili CD-a do kojih je publika obično dolazila nakon što bi pjesmu čula na radiju, značila je da glazbenici nisu imali strah od gubitka slušatelja pa su mogli posvetiti više vremena stvaranju intelektualno poticajne glazbe.

Analiza 12.000 pjesama na engleskom govornom području objavljenih između 1980. i 2020. otkriva trend pojednostavljivanja tekstova i pretjerane upotrebe refrena u praktički svim žanrovima. Raspon vokabulara također se smanjio, a struktura pjesama postala je predvidljivija, pokazuju podaci novog istraživanja.

Pjesme se stalno ponavljaju

Autori studije kažu da je pjesma Brucea Springsteena Spirit in the Night iz 1973. dobar primjer zaljubljenosti u složeno pisanje 20. stoljeća koje je ispričalo priču, dok je pjesma Slide Away Miley Cyrus iz 2019. primjer pjesme koja je predvidljiva.

Znanstvenici sa Sveučilišta u Innsbrucku proučavali su niz obilježja stihova pjesama i otkrili da se omjer refrena i stihova povećao za svih pet glavnih glazbenih žanrova od 1980. godine. Pop, rock, R&B, rap i country glazba zabilježili su poraste u ovom omjeru, pokazuju podaci, pri čemu je najjači u rapu, a najslabiji u R&B-u.

“To implicira da se struktura pjesama pomiče prema tome da sadrži više refrena nego u prošlosti, što zauzvrat pridonosi većoj repetitivnosti pjesama”, pišu znanstvenici u studiji objavljenoj u časopisu Scientific Reports.

Rap spriječio pad kreativnosti

Ostali trendovi koje je istraživanje otkrilo su porast ljutnje u svim žanrovima. Samo rap ima više pozitivnih riječi u odnosu na prijašnje periode, a svi žanrovi postali su emocionalniji i osobniji, utvrđeno je. “Promjenjivi glazbeni krajolik ovdje igra važnu ulogu”, rekla je za The Telegraph dr. Eva Zangerle, docentica na Odsjeku za informatiku Sveučilišta u Innsbrucku i glavna autorica studije.

“U posljednjih 40 godina svjedoci smo promjene od kupnje ploča u trgovini do mogućnosti biranja između stotina milijuna pjesama na platformama za streaming na telefonu. Ovo je također promijenilo način na koji se glazba konzumira s jedne strane, a proizvodi s druge strane, npr. pazeći da pjesma bude dovoljno uvjerljiva da je ne preskočite u prvim sekundama”, objasnila je.

Dodala je da postoji trend prema pasivnijoj konzumaciji, kao što je pozadinska glazba dok ljudi rade ili obavljaju poslove, gdje se složeni i nijansirani tekstovi možda manje cijene nego u prošlosti.

Glazba slijedi marketing

Rap je uspio spriječiti pad kreativnosti više od većine drugih žanrova, kažu autori studije, vjerojatno kao rezultat toga što je pisanje sastavni dio umjetničke forme. “Rap je povijesno usredotočen na tekstove i na složenije obrasce rimovanja povećavajući lirsku složenost”, kaže dr. Zangerle.

Podaci pokazuju i da su ljudima draži tekstovi starijih rock pjesama od novih u tom žanru, dok su u slučaju countryja nove pjesme popularnije od starih.

Dr. Igor Grossmann, profesor psihologije na Sveučilištu Waterloo u Ontariju u Kanadi, koji nije bio uključen u istraživanje, rekao je da suvremene pjesme slijede marketinški princip koji pretpostavlja da će osoba više uživati u nekoj pjesmi ili njezinom dijelu nakon više preslušavanja. “Ovo je uspostavljeno ranih sedamdesetih i od tog trenutka nadalje, glazbena industrija traži više ponavljanja u pjesmi jer su pjesme zaraznije i popularnije”, rekao je za The Telegraph.