Koliko dugo bismo trebali živjeti ovako, uz socijalno distanciranje? Neki stručnjaci misle dosta dugo

U mnogim zemljama svijeta život se drastično mijenja. Fizički smo udaljeni od svojih najdražih ljudi, izbjegavamo omiljena mjesta, mnogi su napeti zbog financija ili su ostali bez posla. Odgovor na pandemiju COVID-19 prožima svaki aspekt života i čeznemo za time da se to što prije okonča. Ali ova borba može trajati mjesecima, godinu ili dulje, kažu svjetski stručnjaci za Vox.

Stručnjaci za javno zdravstvo vjeruju da je socijalno distanciranje najbolji način za sprječavanje uistinu prestrašne krize jer su zdravstveni sustavi pretrpani teškim slučajevima COVID-19, ljudima koji trebaju respiratore i krevete u intenzivnoj njezi, a sve zemlje imaju ograničeni broj.

Par tjedana neće biti dovoljno

Koliko dugo nam treba da prestanemo zaostajati za virusom dok ne budemo u prednosti i pobijedimo ga? Surova je istina da virus može nastaviti zaražavati ljude i izazivati epidemije dok ne postoji cjepivo ili liječenje koje će ga zaustaviti.

Ideja da zatvorimo škole, restorane, igrališta, na nekoliko tjedana, riješimo problem i vratimo se normalnom životu, neće se dogoditi, misli Adam Kucharski, epidemiolog iz Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu i autor knjige Pravila kontaminacije, knjige o širenju epidemije. Glavna poruka koja ne dopire do mnogo ljudi je, koliko dugo možemo izdržati.

Virus bi mogao cirkulirati godinu ili dvije

Kako Kucharski, vrhunski stručnjak za ovu situaciju, vidi, ovaj će virus cirkulirati, potencijalno godinu, dvije, tako da moramo razmišljati u tim vremenskim razmjerima.

Ovdje nema dobrih opcija. Svaki scenarij kojeg se možete sjetiti ima jake nedostatke. U ovom trenutku, čini se, da su jedini način da se uspori prijenos bolesti jedina ozbiljna, a teško održiva mjera. Vremenom možemo naučiti izbalansirati izravnavanje krivulje s potrebom da živimo svoj život i oživimo ekonomiju. Ali sada izgleda da smo na dugome putu.

Kada bi izostale mjere socijalnog distanciranja dok virus još vani luduje, mogu započeti nove epidemije koje ugrožavaju javno zdravlje, posebno starije i kronično bolesne ljude. Nema šanse da će virus u sljedećih nekoliko tjedana nestati.

Imunitet stada nosi veliku cijenu

Kako sada stvari izgledaju, treba nam nešto što će zaustaviti virus. Ili cjepivo ili imunitet stada. Imunitet stada nije zagarantiran. Trenutno je nejasno može li osoba nakon nekoliko mjeseci ili godina izgubiti imunitet i ponovno se zaraziti virusom. Imunitet stada doći će po cijenu milijuna zaraženih. Otrežnjujuće novo izvješće s Imperial Collegea iz Londona, naglašava, samo najstrože mjere distanciranja mogu spriječiti stotine tisuća smrti i mjere moraju biti dugotrajne.

U izvješću su izložena dva scenarija protiv širenja epidemije. Jedan je ublažavanje koje se fokusira na usporavanje, ali ne nužno na zaustavljanje širenja epidemije. Drugi je suzbijanje, čiji je cilj preokrenuti rast epidemije.

Virus bi se opet mogao pojaviti ako se opustimo

Izolacija potvrđenih slučajeva i karantena starijih osoba bez socijalnog distanciranja i dalje bi rezultirala stotinama tisuća smrti, i nedostatkom bolničkih kapaciteta. Sve projekcije mogućih smrti dolaze s neizvjesnošću i ovise o tome kako reagiramo. Procjene se mogu promijeniti temeljem varijabli koje još nisu sasvim razumljive, poput uloge koju djeca igraju u prenošenju virusa i mogućnosti da virus ima sezonski učinak.

Suzbijanje koje zahtijeva socijalno distanciranje čitavog stanovništva, može spasiti živote i spriječiti preopterećenje bolnica. Ali i to treba održavati sve dok cjepivo ne postane dostupno, za možda 18 mjeseci ili dulje. U izvješću se navodi, prijenos bolesti će se opet brzo oporaviti ako naše reakcije budu opuštene. Suzbijanje donosi ogromne troškove svakom društvu, gospodarstvu, a vjerojatno i osobnom blagostanju. To nikako ne znači da je socijalno distanciranje uzaludno.

Ukine li se socijalno distanciranje i ako nemamo jaku strategiju koja bi ga nadomjestila, virus će jednostavno izazvati nove epidemije. Ovaj je virus vrlo zarazan, a jedna osoba u prosjeku zarazi 2 do 2,5 druge osobe bez mjera prevencije. Bolest je nova, nitko nije imun. Čak bi i u Kini virus mogao nanovo zaraziti ljude. Virus se može proširiti i prije nego ljudi pokažu simptome.

Treba uvesti agresivnije testiranje na COVID-19

Časopis Science je 13. ožujka objavio analizu da je 86 posto svih slučajeva u Kini nastalo prije 23. siječnja. Nedijagnosticirani slučajevi zarazili su 79 posto ukupnih slučajeva. Rezultati sugeriraju da će se bez agresivnog testiranja COVID-19 provući ispod svih naših pokušaja da ga zaustavimo.

Jennifer Nuzzo epidemiologinja s John Hopkinsa, slaže se da će mjere socijalnog distanciranja biti potrebne barem nekoliko mjeseci. “Mislim da ljudi nisu spremni na to i nisam sigurna da to možemo podnijeti. Meni se, iako je potrebno, to čini neodrživim.” Tu nam može pomoći tek veće znanje o virusu. Vrijeme će nas naučiti što je pravi spoj mjera socijalnog distanciranja, kažu zdravstveni stručnjaci. Za godinu dana ćemo možda shvatiti da neke stvari koje smo činili nisu bile potrebne. Ali moramo nastaviti s velikom budnošću zbog nepoznanica ovog virusa.

Koraci koji možda djeluju pretjerano su potrebni

Ako se pokaže da djeca ne igraju neku ulogu u prenošenju virusa, možda ima smisla ponovno otvoriti škole. Možda će se ukinuti zabrane putovanja koje su možda neučinkovite. Možda će se od ljudi tražiti da rade od kuće ili će se restorani otvoriti s ograničenim brojem mjesta.”Jednom kada se stvari poboljšaju, korak po korak, odustajat ćemo do tih mjera i vidjeti kako stvari idu kako bi se spriječilo da se opet pogoršaju”, kaže Krutika Kuppali liječnica s John Hopkinsa.

“Kako možemo provoditi učinkovite mjere suzbijanja ako ne znamo stvarnu prevalenciju u populaciji. A to još uvijek nemamo”, kaže Angela Rasmussen s Columbije. Zato moramo poduzeti sve korake koji će možda izgledati pretjerano. Djeluju li, stanje se neće pogoršavati.

Kina ponovno otvara škole, ali prijetnja ostaje

Agresivna politika socijalnog distanciranja također bi mogla postati žrtva vlastitog kratkoročnog uspjeha, boji se Tara Smith, epidemiologinja s Kent State. “Kako se slučajevi zbog oštrih mjera počnu smanjivati može doći do političkog i ekonomskog pritiska da ih se prerano ukine. Nisam sigurna da i građani ne bi podržali ukidanje.”

Iako se čini da Kina i Južna Koreja dobivaju bitku, Kucharski naglašava da još nije kraj. Kina je sada ublažila jednu od najstrožih politika socijalnog distanciranja i ponovno otvara škole, ali prijetnja i dalje ostaje. Potrebno je nekoliko tjedana da se prijenos opet pokrene, to još nije riješena stvar. U zemlji još postoji virus. Ako vrate stvari u normalu, opet ćemo biti u istoj situaciji od prije dva mjeseca.

Pristup Južne Koreje pokazao se učinkovitim

“Južna Koreja bila je iznimno agresivna u ispitivanju i pronalaženju slučajeva i njihovih kontakata da smanji broj zaraženih. To se pokazalo vrlo uspješnim”, kaže Mauricio Santilana, direktor bostonskog laboratorija. “Možda bi s više testiranja mogli postići bolju ravnotežu.”

U redu je biti uznemiren zbog svega ovoga. Puno je nepoznanica o ovome virusu i kako će se sve odviti. Možda ćemo biti pošteđeni najgorega. Ali još se moramo pripremati i iskoristiti svoju čvrstinu. Život će biti težak i stresan sljedećih nekoliko mjeseci. To je ogroman teret. Ali imajmo na umu, ova će pandemija završiti. Samo još ne znamo kada.