Koliko otoka ima Hrvatska? Istražili smo popis i zanimljivosti na jednom mjestu

Hrvatska je zemlja s bogatom poviješću i kulturom, a hrvatski otoci su neki od najljepših i najprivlačnijih na svijetu. Odlikuju se svojom raznolikošću, a svaki od njih ima svoju jedinstvenu ljepotu i šarm. Osim što nude obilje mogućnosti za turizam i aktivan odmor, posjetitelji hrvatskih otoka mogu uživati i u sunčanju i kupanju na prekrasnim plažama, istraživati fantastičnu povijest otoka i lokalne običaje ili se jednostavno prepustiti opuštenoj ljetnoj otočnoj atmosferi.

Otoci u Hrvatskoj često su na glasu kao savršeno mjesto za bijeg od svakodnevnog stresa i uživanje u ljepotama netaknute prirode. Iako je Hrvatska često oglašavana turistima kao “Zemlja tisuću otoka,” njih zapravo ima nešto više od tisuću. Istražili smo koliko Hrvatska točno ima otoka i koje su zanimljivosti vezane uz iste.

Koliko Hrvatska ima otoka?

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije na temelju Zakona o otocima i Pravilnika o metodologiji ustrojavanja i vođenja Registra otoka uspostavilo je Registar otoka. Ovaj dokument na jednom mjestu evidentira sve otoke, otočiće i hridi u Republici Hrvatskoj klasificiranih po vanjskim karakteristikama, obilježjima i drugim parametrima bitnim za upravljanje, korištenje i čuvanje jedinstvene otočne geografske cjeline.

Tako se uspostavilo da u Hrvatskoj postoji čak 1.244 otoka, otočića i hridi, koji se dijele na:

• 78 otoka
• 524 otočića
• 642 hridi

Ovi otoci, otočići i hridi su sastavni dio teritorija Republike Hrvatske, a podatkovno i kartografski su evidentirani s ciljem sastavljanja baze podataka koja će služiti kao podloga za izradu analitičkih izvještaja koji s neophodni za daljnje vođenje politike razvoja otoka.

Podjela otoka

Otoci u Hrvatskoj mogu se razdijeliti prema kategoriji, nastanjenosti i položaju otoka. U nastavku donosimo pojmovnik kojim se objašnjava što svaki dio podjele točno označava.

Podjela prema kategoriji

• Otok

Definicija otoka glasi da je to prirodno nastali dio kopna okružen morem, s površinom većom od 1 kvadratnog kilometra

• Otočić

Otočić je prirodno nastali dio kopna okružen morem, površine od 0,01 kilometar kvadratni do 1 kilometar kvadratni

• Hrid

Hrid je prirodno nastali dio kopna okružen morem, površine manje od 0,01 kilometar kvadratni i vidljiv iznad površine mora

Podjela prema nastanjenosti

• Nastanjeni otoci

Nastanjeni otoci čine otoke koji su prema zadnjem popisu stanovništva naseljeni

• Povremeno nastanjeni otoci

Ovo su otoci koji su nastanjeni u dužim i kraćim razdobljima tijekom godine zbog obavljanja poljoprivredne, ribarske, turističke, ugostiteljske, hotelijerske, svjetioničarske, duhovne, znanstveno-obrazovne i slične djelatnosti

• Nenastanjeni otoci

U ovu kategoriju spadaju svi otoci koji ne spadaju u kategoriju nastanjenih i povremeno nastanjenih otoka

Podjela prema položaju

• Pučinski otoci

Pučinski otoci su skupina otoka najudaljenijih od kopna

• Kanalski otoci

Kanalski otoci su skupina otoka srednje udaljenosti od kopna

• Priobalni otoci

Priobalni otoci su skupina otoka najbližih kopnu

• Premošteni otoci

Premošteni otoci su skupina otoka koji su mostom povezani s kopnom

Najvažniji podaci o hrvatskim otocima

Nakon 30 godina uspostave Hrvatske kao države, sada se napokon zna koliko točno otoka postoji u zemlji, a i na jednom mjestu se mogu saznati svi detalji o njima, kao i točne lokacije na kojima se nalaze. Ovo su najzanimljiviji važni podaci o hrvatskim otocima:

• Hrvatsko otočje je, nakon Grčkog, drugo po veličini otočje Sredozemlja i čini 5,8 % ukupne kopnene površine Republike Hrvatske
• Hrvatska je uz Finsku jedina zemlja u Europskoj Uniji koja ima Zakon o otocima.
• Na otocima s poluotokom Pelješcem živi 127.383 stanovnika, na 50 naseljenih otoka i poluotoku Pelješcu u 18 gradova, 41 općini i 345 naselja, prema podacima Državnog Zavoda za Statistiku iz 2021. godine
• Svaki 32. stanovnik Republike Hrvatske je otočanin
• 69,5 % Hrvatske obale otpada na otoke
• Bez otoka teritorijalno more bi bilo za dvije trećine manje
• Najviši otočni vrh je Vidova Gora na otoku Braču sa 778 metara nadmorske visine
• Najdulju obalnu crtu ima otok Pag, koji je poznat po svojoj čipki i svjetski priznatom Paškom siru
• Najveću površinu ima otok Cres, iako se ranije mislilo da tu prednjači otok Krk
• Najduži otok u Republici Hrvatskoj je Hvar
• Najnastanjeniji otok je Krk, s 19.916 stanovnika, prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2021.
• Najgušće nastanjen otok je otok Krapanj, prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2021. godine
• Hrvatski otoci spadaju u najsunčanije krajeve Europe

Hrvatski otočni proizvodi

Osim što nude mnoštvo sunčanih dana, kvalitetan odmor, netaknutu prirodu, raznoliku floru i faunu te fantastičan morski svijet, hrvatski otoci imaju još jednu posebnost zvanu Hrvatski otočni proizvod. Ovaj projekt započeo je 2007. godine kao pokušaj označavanja otočnih proizvoda, s ciljem poticanja proizvodnje kvalitetnih i autohtonih proizvoda, a krajem kolovoza 2022. donesen je konačni program.

Oznaka Hrvatski otočni proizvod dodjeljuje se proizvodima koji zadovoljavaju kriterije izvornosti, tradicije i izvrsnosti, a ti proizvodi pridonose promociji identiteta hrvatskih otoka i Hrvatske kao vrhunske gastronomske, ekološke i turističke destinacije, kako na domaćem, tako i na europskom tržištu.

Osnovni je cilj da se identificiraju i distribuiraju kvalitetni otočni proizvodi koji će kao takvi biti prepoznati i u Hrvatskoj i izvan nje. Proizvodi su rezultat otočne tradicije, razvojno-istraživačkog rada i inovacije čija je razina kvalitete mjerljiva. Kroz 16 godina provedbe oznaku je dobilo ukupno 358 otočna proizvođača za 1343 proizvoda s 28 otoka i poluotoka Pelješca.