Najpoznatiji farmakolog na Telegramu smiruje paniku. Priča s povlačenjem lijekova za želudac nije dramatična

Iz hrvatskih ljekarni u posljednjih tjedan i pol dana povučena su dva lijeka, Ranital 20. rujna i Ranix 24. rujna. Radi se o lijekovima koji se mogu dobiti bez recepta, a koriste se za ublažavanje žgaravice. Tim je lijekovima zajedničko to što oba sadrže djelatnu tvar ranitidin koja blokira histaminske receptore u želucu i smanjuje stvaranje želučane kiseline. No, isti taj ranitidin sadrže i lijekovi poput Peptorana koji nisu povučeni iz ljekarni.

Problem nije, kako nam kaže vodeći hrvatski stručnjak za kliničku farmakologiju, prof.dr. Igor Francetić, u ranitidinu, već u spoju N-nitrozodimetilamin (NDMA), koji se smatra štetnim i potencijalno kancerogenim, a koji je pronađen u Ranitalu i Ranixu. Prema trenutnim informacijama iz HALMED-a, ostali lijekovi koji su još uvijek dostupni (Gastrobel, Peptoran te Rantin), a koji sadrže ranitidin, pak, ne sadrže sporne tvari koje bi mogle biti kancerogene.

‘Vjerujem da se ne radi o pravom alarmu’

Zgodan je detalj i to što su lijekovi samo povučeni iz ljekarni, ali nitko nije upozorio pacijente koji su ih već kupili da prestanu s korištenjem. I to je, objašnjava profesor, još jedan znak. “U konkretnom slučaju ne radi se o pravom alarmu ili dokazanom prisustvu štetne supstance u lijekovima”, kaže nam Francetić i dodaje kako se vjerojatno radi samo o mjeri predostrožnosti. “Danas se odmah reagira na prvi signal o eventualnoj toksičnosti ili škodljivosti nekog lijeka jer postoje primjeri iz prošlosti, da su farmaceutske firme morale platiti velike odštete kada se utvrdilo da je njihov lijek škodio pacijentima. Zbog toga se sada puše i na hladno. Patent za ranitidin je istekao pa ga sada proizvode mnoge tvrtke i jednostavno se žele zaštititi od mogućih zahtjeva za odštetu”, objašnjava nam Francetić.

Inače, istraživanje u kojem je pronađen štetni spoj provedeno je na životinjama, ali ne i na ljudima te je on, kao i ostali nitrozamini, okarakteriziran kao vjerojatni humani karcinogen. Istraživanje kao takvo svakako je relevantno, ali svejedno ga treba uzeti s oprezom: “Postoje određene razlike u metabolizmu lijekova između ljudi i životinja i može biti da se u životinjama nađu neki metaboliti kojih u čovjeka nema, ili da ljudska jetra metabolizira lijekove drugačije od životinjske”, dodaje za Telegram farmakolog Francetić.

U pitanju je oprez

N-nitrozodimetilamin spada u skupinu nitrozamina, spojeva koji su dokazano štetni za ljude pa su, kako tvrdi dr. Francetić, lijekovi onečišćeni njime povučeni iz opreza, sve dok se ne utvrdi metabolizira li se on drugačije u čovjeka: “Prije nego što se bilo koji lijek stavi na tržište on se testira u predkliničkim istraživanjima na životinjama, ali dok god se primjenjuje o njemu se otkrivaju nove stvari.”

“Nažalost, vrlo lako se prilijepi etiketa lijeku da je kancerogen. Za takvu tvrdnju treba imati vrlo sigurne podatke, a kada se kaže ‘vjerojatno kancerogen’ onda farmaceutska firma ima pravo reći pacijentima da su bili upozoreni da taj lijek može biti kancerogen, ali najčešće se takav lijek povlači, pogotovo kada nema sličnih lijekova s istim terapijskim učinkom. To također ide u prilog činjenici da su lijekovi sada povučeni jednostavno zbog predostrožnosti”, kaže Francetić i dodaje:

“Do onečišćenja ranitidina u ovom slučaju moglo je doći prilikom proizvodnje iako postoje stroga pravila koja se moraju poštivati prilikom proizvodnje lijekova. Među njima je i ono da se u istom prostoru ne smiju proizvoditi različiti lijekovi, čak ni u različito vrijeme jer bi onaj koji se radi drugi mogao biti kontaminiran onime što je pripravljeno prije. Ako se proizvođač nije držao tih pravila, moglo je doći do zagađenja ranitidina N-nitrozodimetilaminom.”

Gutaju li hrvatski građani previše tableta

S obzirom na to da se u ovom slučaju radi o lijekovima za koje ljudima nije potreban recept zanimalo nas je koriste li ih hrvatski građani malo previše: “Lijekovi s ranitidinom ne spadaju u lijekove koje imaju vrlo opasne i česte nuspojave, zato i jesu tako široko primjenjivani. Osim toga to su lijekovi koji se koriste za vrlo česte tegobe i rekao bih da u Hrvatskoj općenito pacijenti bagateliziraju lijekove. U svakom domaćinstvu imate kućnu ljekarnu punu nepotrošenih lijekova, a nepotrošeni su jer nisu bili ni potrebni”, kaže nam Francetić i dodaje:

“Svaki lijek ima nuspojave i ništa drugačije nije ni s onima koji sadrže ranitidin. Srećom one su blage i rijetke, ali mogu postati intenzivnije ako se lijekove prekomjerno koristi.”