Dubine Jadrana: Istražili smo koja je najdublja točka Jadranskog mora

Jadransko more je izuzetno značajan dio velikog plavetnila i područje koje spaja različite kulture, običaje i ekosustave. Među brojnim zanimljivostima koje se vežu uz Jadransko more je i činjenica da je to jedna od najrazvedenijih obala na svijetu sa čak 5790 km obalne linije.

Etimologija imena potječe od antičkih vremena, a na latinskom jeziku glasilo je Mare Hadriaticum. Istraživanja su potvrdila kako je ime najvjerojatnije insprirano gradom Adrija ili Hadrija što se u prošlosti odnosilo samo na sjeverni dio zaljeva, a tek kasnije, imenom se obuhvaća cijelokupni akvatorij Jadranskog mora.

Iako je Jadransko more pretežno plitko u odnosu na svjetska, postoje određeni dijelovi Jadrana koji skrivaju tajne dubine. Istražili smo koja je najdublja točka Jadranskog mora, gdje se nalazi i brojne druge zanimljivosti o Jadranu

Najveća dubina Jadranskog mora

Ovo plitko, poluzatvoreno more je zapravo duboki zaljev Sredozemnog mora. Iako je Jadransko more neznatno u odnosu na svjetske oceane, ističe se svojom ljepotom i ima ogromnu prometnu, gospodarsku i ekološku važnost za Hrvatsku. Ovo su najbitnije zanimljivosti o samoj geografiji Jadranskog mora, uključujući i podatke o dubini:

• Najveća dubina Jadranskog mora iznosi 1233 metra, a nalazi se na južnom dijelu gdje se dno Palagruškog praga spušta u Južnojadransku kotlinu
• Broj otoka unutar Jadranskog mora koji pripadaju Hrvatskom teritoriju je 1246. To je drugo po veličini otočje Sredozemlja.
• Prosječna dubina Jadranskog mora iznosi 173 metra
• Sjeverno od Pule dubina Jadranskog mora ne prelazi 50 metara
• Sjeverno od Zadra dubina Jadranskog mora ne prelazi 100 metara
• Površina Jadranskog mora iznosi 138.595 kilometara kvadratnih
• Hrvatska obala Jadranskog mora smatra se najčišćim morem u cijeloj Europi
• Istočnu obalu Jadranskog mora Hrvatska dijeli sa Slovenijom (45 km), Bosnom i Hercegovinom (21 km), Crnom Gorom (260 km), Albanijom (406 km) i Grčkom (73 km)
• Zapadna obala Jadranskog mora dugačka je 1272 kilometra i u potpunosti pripada Italiji
• Najviši vrh na jadranskim otocima je Vidova gora na Braču, visoka 780 metara
• Jadransko more je toplo more, a temperatura mu ne pada ispod 11 Celzijevih stupnjeva

Podmorje: biljni i životinjski svijet

Jadransko more je dom brojnim biljnim i životinjskim kulturama. O širokoj bioraznolikosti Jadrana govori i činjenica da se točan broj vrsta i podvrsta koje ovdje žive ili se razmnožavaju nije točno određen, no istraživanja govore o procjeni koja se kreće između 7000 i 8000 vrsta. Novija istraživanja upućuju na to da bi ukupan broj vrsta i podvrsta mogao biti već i od 12000.

Morske vrste tako obuhvaćaju više od 5500 morskih beskralješnjaka, oko 600 vrsta alga, više od 280 spužava, 449 vrsta riba, 116 vrsta koralja, 10 vrsta morskih sisavaca te četiri vrste morskih cvjetnica.

Podmorje Jadranskog mora krije više od 110 opisanih i registriranih ronilačkih destinacija, a tamo se mogu vidjeti koraljne livade s okomitim podvodnim zidovima, razne morske špilje, antički jedrenjaci i olupine ratnih brodova koje su pune ribljih jata.

Boja Jadranskog mora

Kristalno čisto more i modra boja Jadrana samo su neki od razloga zbog kojeg mnoštvo turista posjećuje Hrvatsku svake godine. Glavni razlog prozirnosti Jadranskog mora je mali broj rijeka koje bi je zamutile, a pomaže i krška obala s malo tla.

Prozirnost Jadranskog mora raste od sjevera, gdje je najpliće, prema jugu, a radi utjecaja kopna prozirnost je veća na otvorenome moru. Ovisno o podlozi, more ima različite nijanse modre boje, a šljunčano i pješčano dno daju mu prekrasnu boju koja jako nalikuje na tirkiznu.

Salinitet Jadranskog mora

Jadransko more ima visok salinitet, a s obzirom na to da se nalazi u suhom području s puno sunca i malo dotoka slatke vode rijekama, u odnosu na svjetska mora poprilično je slano. Tako salinitet u površinskom sloju iznosi 38,30 %, a na sjeveru je nešto manji zato što mu pritječu velike talijanske rijeke koje ga razrjeđuju.