Nova studija otkriva: većini zemalja prijete ekstremno visoke temperature svake druge godine

Autori studije naglasili su da bi se ovo predviđanje moglo promijeniti ako zemlje značajno pojačaju napore za smanjenje zagađenja

A firefighter and locals rush to a burning house in an attempt to extinguish forest fires that are approaching the village of Pefki on Evia (Euboea) island, Greece's second largest island, on August 8, 2021. - Hundreds of Greek firefighters fought desperately on August 8 to control wildfires on the island of Evia that have charred vast areas of pine forest, destroyed homes and forced tourists and locals to flee. Greece and Turkey have been battling devastating fires for nearly two weeks as the region suffered its worst heatwave in decades, which experts have linked to climate change. (Photo by ANGELOS TZORTZINIS / AFP)
FOTO: AFP

Gotovo svaka zemlja mogla bi do 2030. doživjeti ekstremno visoke temperature svake druge godine, prema novom istraživanju od četvrtka, koje naglašava ogroman doprinos najvećih svjetskih zagađivača klimatskim promjenama.

Studija, koja je izradila modele, kombinirala je podatke o dosadašnjim emisijama i obećanjima pet najvećih zagađivača – Kine, SAD-a, Europske unije, Indije i Rusije, danima prije klimatskog summita COP26 za smanjenje zagađivanja, kako bi se napravila predviđanja zatopljenja po regijama do 2030. godine.

Znanstvenici su otkrili kako se očekuje da će 92 posto od 165 proučavanih zemalja doživjeti svake dvije godine ekstremno visoke godišnje temperature, definirane kao iznimno topla godina koja se dogodila jednom u stotinu godina u predindustrijskoj eri.

Doprinos pet najvećih svjetskih zagađivača

Alexander Nauels iz Climate Analytics, koji je koautor studije objavljene u časopisu Communications Earth and Environment, rekao je da je to samo po sebi “vrlo upečatljivo”. “To pokazuje kako idemo u svijet koji je mnogo topliji za sve”, rekao je za AFP.

Kako bi utvrdili razmjere doprinosa pet najvećih svjetskih zagađivača autori su pogledali kakva bi bila slika bez njihovih emisija od 1991., kada je Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) prvi upozorio vlade na klimatske promjene, kao posljedicu djelovanja čovjeka.

Otkrili su da bi se udio zemalja pogođenih ekstremno vrućim godinama smanjio na oko 46 posto.

Učestalost ekstremno vrućih godina

Voditeljica istraživanja Lea Beusch, s Instituta za znanost o atmosferi i klimi na sveučilištu ETH u Zürichu, rekla je da je studija pronašla “jasan otisak” djelovanja najvećih zagađivača na regionalnoj razini. “Mislim da je to vrlo važno, jer obično govorimo o apstraktnim količinama emisija ili globalnim temperaturama, za koje znamo, ali ne možemo ih baš osjetiti”, rekla je.

“Regionalne klimatske promjene mnogo su bliže onome što ćemo doživjeti – doživjet ćemo ovo zagrijavanje u našoj zemlji, kao i sve veću učestalost ekstremno vrućih godina.”

Znanstvenici su najveći utjecaj, u smislu učestalosti ekstremno vrućih godina, pronašli u tropskoj Africi. “Budući da je ovo regija koja tradicionalno ima prilično nisku temperaturnu varijabilnost iz godine u godinu, čak ju i umjereno zagrijavanje koje će doživjeti, u usporedbi s drugim regijama, doista izbacuje iz poznatih klimatskih okvira”, rekla je.

Zemlje trebaju pojačati napore za smanjenje zagađenja

No, Beusch je dodala da je najveći ukupni porast temperature u sjevernim područjima visoke geografske širine, koja se zagrijavaju brže od tropskih.

Autori studije naglasili su da bi se predviđanje učestalosti ekstremnih godina moglo promijeniti ako zemlje značajno pojačaju napore za smanjenje zagađenja.

Prema sadašnjim planovima, emisije bi se povećale za 13,7 posto do 2030., prema UNFCCC tijelu za klimatske promjene, a moraju se smanjiti za otprilike polovicu kako bi granica zagrijavanja iz Pariškog sporazuma od 1,5 C bila ostvariva.