Nova studija tvrdi: zbog opasnih kemikalija, kišnica je postala previše toksična da bi se pila

Zagađivači u kišnici, zvani PFAS, postali su toliko rašireni da smo možda prešli neku vrstu planetarne granice i nema povratka

Young people character walking with umbrellas under a rain. Vector illustration on white background in cartoon style
FOTO: Getty Images/iStockphoto

Prema novoj studiji, objavljenoj u časopisu Enviromental Science&Technology, kiša u gotovo svakom dijelu svijeta sada je toliko puna otrovnih kemikalija da nije sigurna za piće.

Opasni zagađivači u kišnici, zvani PFAS koji se nazivaju i “trajnim” kemikalijama, premašuju globalne smjernice i postali su toliko rašireni da smo možda prešli neku vrstu planetarne granice i nema povratka.

Kemikalije iz svakodnevnih predmeta

Zapravo, situacija je toliko loša da je jedan od znanstvenika studije kazao da je PFAS premašio ograničenja EPA-e i na udaljenim mjestima kao što su Antartika i Tibetanska visoravan, piše Vice.

PFAS je kratica za per i polifluoralkilne tvari, umjetno stvorene kemikalije kojima je potrebno jako puno vremena da se razgrade, prema EPA-i. Mnogi predmeti u kućanstvu sadrže PFAS, kao vodootporna odjeća, omoti slatkiša, proizvodi za čišćenje, prema američkoj Agenciji za registar otrovnih tvari i bolesti.

Mogu naštetiti imunološkom sustavu

S obzirom na to da ih ima posvuda, većina nas već ima nešto PFAS-a u krvi, a Američka agencija za hranu i lijekove kaže da bi previše ovih kemikalija moglo naštetiti našem imunološkom sustavu, povećati razine kolesterola i povećati rizik karcinoma bubrega.

Iako je, kako je objavio Vice, svijet, uz iznimku Kine, općenito smanjio upotrebu PFAS-a tijekom proteklih nekoliko desetljeća, ove se otrovne kemikalije ne razgrađuju same od sebe u prirodnom okruženju, što znači da čak i PFAS odbačeni prije nekoliko desetljeća vjerojatno još uvijek kruže.

Znanstvenici traže način prikupljanja

Mnogi znanstvenici intenzivno rade na pronalaženju načina za prikupljanje i odbacivanje ovih trajnih kemikalija. Znanstvenici sa Sveučilišta Berkley nastoje se riješiti pjene koju vatrogasci koriste za gašenje požara, a koja je ogroman izvor PFAS-a dok znanstvenici iz Michigena pokušavaju stvoriti nanoreaktore koji uništavaju spojeve koji čine PFAS tako teškim za razgradnju.

Pomisao da PFAS doslovce pada s neba nije sjajna pa svakako nikako nemojte izravno piti kišnicu ili vodu otopljenog snijega, savjetuje Mic.