Nova studija pokušala odgovoriti na pitanje zašto ljudi pjevaju
U globalnoj studiji znanstvenici su ispitivali evoluciju pjesme
Ljudski glas je možda najstariji glazbeni instrument koji poznajemo, a znanstvenike već stoljećima zbunjuje pitanje zašto ljudi stvaraju glazbu.
Nova studija, objavljena prošloga tjedna u časopisu Science Advances, u kojoj je sudjelovalo 46 znanstvenika odlučila je odgovoriti na ovo pitanje.
Stariji autor studije Patrick Savage, komparativni muzikolog sa Sveučilišta u Aucklandu na Novom Zelandu, kaže da su analizirali različite snimke pjevanja i govora, tražeći razliku akustičnih značajki između pjesme i govora u različitim kulturama.
Uspoređivali glazbu na 55 jezika
Tradicionalna glazba na 55 jezika otkrila je uzorke i uvjerljive sličnosti. U svakoj pjesmi mjerili su šest značajki, uključujući tempo i visinu i stabilnost tona.
Kada su završili analizu iznenadilo ih je da su otkrili tri dosljednosti – pjevanje je sporije od govora, ljudi dok pjevaju proizvode stabilnije tonove nego dok govore, a ton pjevanja je općenito viši od govora.
Glazba zbližava ljude
Studija nije dala konačan odgovor zašto ljudi pjevaju, ali glavna hipoteza autora je da glazba potiče društveno povezivanje.
“Sporije, pravilnije i predvidljivije melodije omogućavaju nam sinkronizaciju i harmonizaciju kroz to da nas zbliže na način na koji to jezik ne može”, kazao je Savage za Scientific American.
Poticanje društvene kohezije
Glavni autor studije Yuto Ozaki, muzikolog sa Sveučiulišta Keio u Japanu, za New York Times kaže da je pjevanje u veliki grupama mogao biti način poticanja društvene kohezije, za angažman zajednice ili pripremu za sukob, te da se možda razvilo zasebno od govora.
Druga studija o glazbi, koja još nije recenzirana, identificirala je slične obrasce u pjesmama koje predstavljaju 21 društvo na šest kontinenata.
“To nam pokazuje da postoji zaista nešto univerzalno za sve ljude što se ne može jednostavno objasniti kulturom”, kažu znanstvenici za NYT.