Objavljen je posljednji rad kojim se bavio Stephen Hawking; o teoriji više manjih svemira, sličnih jedni drugima
Briljantni fizičar dovršio je ovaj rad nekoliko tjedana prije smrti
Stvarnost bi se mogla sastojati od višestrukih svemira, ali svaki od njih možda nije baš tako drugačiji od našeg, stoji u posljednjoj teoriji svemira Stephena Hawkinga koju je dovršio samo nekoliko tjedana prije smrti u ožujku. Rad prikazuje puno jednostavniju sliku posljednjih 13,8 milijardi godina od mnogih ranijih teorija. Rad je objavljen u srijedu, u znanstvenom časopisu Journal of High Energy Physics, a radi se o rezultatu dugogodišnje suradnje Hawkinga s belgijskim fizičarom sa studija Catholic University of Leuven Thomasom Hertogom.
“Dugo smo čekali s ovime. Vjerujem da mu je rad bio drag”, rekao je Hertog. On je redovito putovao u Cambridge kako bi s velikim znanstvenikom radio na ovoj teoriji, no kaže da je komunikacija pred kraj postala teška. “Uvijek mi se činilo da nikad nije htio odustati, a to je, na neki način, bio Hawking. Nikad nije pokazivao nikakve znakove da želi odustati. Nikad nismo pričali o tome da će ovo biti posljednji rad. No, ja osobno sam osjećao da bi ovo mogao biti zaključak našeg putovanja, ali to mu nikad nisam rekao”, kaže za The Guardian.
Zašto je sve lijepo uravnoteženo?
Moderni fizičari imaju više od jedne teorije o tome kako je stvoren svemir, no jedna od najpopularnijih ideja je da je nakon velikog praska uslijedio niz kozmičkih inflacija koje su stvorile beskrajan broj ‘džepnih svemira’ koji su sada raspršeni okolo. “Uobičajena teorija vječne inflacije pretpostavlja da je naš svemir poput beskonačnog fraktala, s mozaikom raznih džepnih svemira razdvojenih oceanom”, rekao je Hawking prošle jeseni.
Ali u najnovijem radu Hawking i Hertog osporavaju tu teoriju. Umjesto da se prostor napuni džepnim svemirima gdje se primjenjuju radikalno različiti zakoni fizike, ti alternativni univerzumi možda se zapravo ne razlikuju toliko jedni od drugih. “U staroj teoriji bilo je svih vrsta svemira: neki su bili prazni, drugi su bili puni materije, neki su se širili prebrzo, drugi su prekratko postojali. Bile su to ogromne varijacije”, objasnio je Hertog. “Glavno pitanje je bilo – zašto živimo u ovom posebnom svemiru gdje je sve lijepo uravnoteženo kako bi se stvorio život?”. “Ovaj je rad korak bliže objašnjenju tog tajanstvenog finog ugađanja”, dodao je. “Multiverse u tom slučaju postaje skup lakše shvatljivih svemira koji svi izgledaju slično. Stephen bi rekao da je gotovo kao da je svemir morao biti takav”.
Čekamo još najmanje dva njegova rada
Nova teorija preuzima rad koji su Hawking i američki fizičar James Hartle objavili u osamdesetima i osvježuje ga moćnijim, suvremenim matematičkim tehnikama.
“Sam Stephen je govorio da je ovo djelo zapravo područje na koje je bio najponosniji”, kaže Malcolm Perry, njegov kolega na Sveučilištu Cambridge. Novi rad, međutim, neće biti posljednji koji će nositi Hawkingovo ime. Perry je, naime, s njim i s Andrewom Stromingerom s Harvarda napisao najmanje dva rada s o crnim rupama koji se tek trebaju objaviti.