Od danas, rođenjem ove bebe u Manili, na Zemlji nas je osam milijardi

Beba rođena u utorak rano u Manili ujutro simbolizira činjenicu da od danas svijet broji osam milijardi stanovnika. Zove se Vinice Mabansag, a rođena je u 1.29 ujutro po filipinskom vremenu.

Bebina majka Maria Margarette Villorente sretna je i osjeća se blagoslovljeno, kaže, što se baš njenu kći smatra osam-milijarditom osobom.

LOOK: Meet baby girl Vinice Mabansag—isa sa sumisimbolo bilang ika-8 bilyong tao sa mundo. Ipinanganak siya sa Dr. Jose Fabella Memorial Hospital kaninang 1:29am. | @gmanews pic.twitter.com/RQE0NSZCjm

— Nico Waje (@nicowaje) November 14, 2022

Kako je broj stanovnika rastao

Inače, sve do kraja 19. stoljeća procjene broja stanovnika Zemlje bile su krajnje nepouzdane. Broj je isprva rastao vrlo sporo, a prvi baby boom dogodio se se pojavom poljoprivrede u neolitiku, oko 10.000 godina prije nove ere.

S poljoprivredom su se razvili i sjedilački način života i mogućnost skladištenja hrane, što je dovelo do rasta prirodnog priraštaja. “Majke su mogle dojenčad hraniti kašom što je ubrzalo proces odvikavanja od prsa i skratilo vrijeme između porođaja. Drugim riječima, žene su mogle imati više djece”, objašnjava Herve Le Bras, znanstvenik s francuskog Instituta za demografska istraživanja (INED).

No, visoka je bila smrtnost, posebno među djecom. Trećina ih je umirala prije prvog rođendana, a još trećina prije osamnaestog. “Smrtnost je bila golema, ali je istodobno baby boom bio kontinuiran”, rekao je Eric Crubezy, antropolog na sveučilištu u Toulouseu.

Crna kuga masovno ubijala

Sa šest milijuna stanovnika, koliko ih je bilo u to doba, globalna je populacija narasla do 100 milijuna oko 2000. godine prije nove ere i zatim na 250 milijuna u prvome stoljeću.

Rast broja stanovnika iznenada je zaustavila kuga u srednjem vijeku. Pandemija koja je krenula iz srednje Azije, s područja današnjeg Kazahstana, stigla je u Europu 1346. brodovima koji su prevozili robu s Crnog mora. U samo osam godina izbrisala je 60 posto populacije Europe, Bliskog istoka i sjeverne Afrike.

Globalan broj stanovnika zbog crne je smrti pao s 429 milijuna 1300. godine na 374 milijuna sto godina kasnije. I ostali događaji, poput Justinijanove kuge, koja je harala Sredozemljem od 541. do 767. godine te ratova u ranome srednjem vijeku na zapadu Europe rezultirali su privremenim padom broja Zemljana.

U samo 200 godina nas je 8 puta više

Eksplozija broja stanovnika započela je u 19. stoljeću, uvelike zbog razvoja medicine i industrijalizacije poljoprivrede koja je unaprijedila globalne zalihe hrane. Od 1800. broj stanovnika na Zemlji narastao je osam puta, s milijarde na osam milijardi.

Crubezy smatra da je ključan bio razvoj cjepiva, posebno protiv velikih boginja, što je iskorijenilo jednog od najvećih svjetskih ubojica. Sedamdesete i osamdesete godine prošlog stoljeća donijele su još jednu malu revoluciju u obliku liječenja srčanih bolesti, što je pridonijelo smanjenju smrtnosti osoba starijih od 60 godina.