Ogromna santa leda pluta prema otoku u Atlantskom oceanu. Mogla bi ozbiljno ugroziti pingvine

Mogla bi zagraditi prilaz moru i hrani

Iceberg. Icebergs are floating chunks of ice that have broken away (calved) from a glacier or an ice sheet that has reached the sea. They can reach enormous sizes, towering over 100 metres above the surface of the water. Only about 10 percent of an iceberg is visible, with most of it being below the water's surface. Photographed in Antarctica.,Image: 102191779, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no

Masivna santa leda, površine oko 6,5 tisuća kvadratnih kilometara, s Antarktika je krenula prema udaljenoj ispostavi na jugu Atlantskog oceana, otoku Južna Georgia, na kojoj žive milijuni morskih ptica, pingvina i tuljana.

Njima bi put do mora mogao biti blokiran ako se santa nasuče blizu njihovih staništa, piše Wired. Santa se otkinula od antarktičke ledene ploče Larsen u rujnu 2017.godine. Velika je gotovo kao sam otok Južna Georgia, a očekuje se da će stići za otprilike 2 tjedna.

Santa bi mogla blokirati izlaz do mora

Južna Georgia nalazi se usred putanje struja koje vode veće sante leda s Antarktika prema ekvatoru. Manje sante se raspadaju ili tope dok veće mogu ostati netaknute godinama. Tako se 2004. ledeni brijeg nasukao na otok ostavljajući ogroman broj mrtvih mladunaca tuljana i mladih pingvina.

Prije dvije godine santa veličine Jamajke prošla je pokraj otoka nakon što je 18 godina plutala okolo da bi se naposljetku raspala u blizini ekvatora. Za ovu novu masivnu santu nije sigurno hoće li pogoditi otok ili proći mimo njega.

Morske ptice burnjaci, albatrosi i prioni nalaze utočište na stjenovitim plažama otoka, kao i kraljevski pingvini. Deseci tisuća tuljana, morskih slonova i morskih leoparda stišću se uz obalu baš sada usred sezone parenja. I tuljani i pingvini pare se na plaži, a tamo imaju i otvoren pristup moru za hvatanje ribe.

Problemi za pingvine

Čak i ako santa ne blokira put do mora, pingvini bi je morali zaobilaziti. Inače, oni mogu hodati kratkim rutama, ali zaobilaženje sante leda bi ih iscrpilo i ne bi mogli nahraniti mladunce.

Ipak, ono što bi bio problem za pingvine, za druge životinje postao bi izvor hrane. Naime, na ledenjacima se skuplja prašina i prljavi su, a kako se tope, ta prašina odlazi u ocean i život oko nje počinje cvjetati. Tamo se počinju skupljati planktoni koji privlače inćune i sitne račiće.

Svaka morska životinja voli biti u blizini sante leda jer je oko nje puno hrane. Pingvini će možda morati dugo hodati, ali druge životinje poput tuljana i morskih ptica u vodi oko sante će naći puno ribe i planktona.

Na otoku su i istraživači

Uz divlje životinje danas je na otoku i britanska istraživačka stanica. Za vrijeme pandemije tamo je znatno manje znanstvenika i turista. Ledeni brijeg se nadgleda dronovima i avionima s Falklandskih otoka.

“Mislimo da će santa leda prizemljiti prije nego se približi Južnoj Georgiji. Tada će se razbiti na mnogo manjih komada, kao i one sve sante prije”, kaže Denise Landau, predsjednica prijatelja otoka Južne Georgije.

Landau i kolege, inače, imaju veliku ulogu u sudbini otočnih ptica. Radili su na uklanjaju otočnih štakora koji su jeli ptičja jaja. Otok je bez štakora od 2018. godine pa se populacija ptica povećala.

Santi je sve više

Broj santi leda, koje su egzistencijalna prijetnja otočkim stvorenjima, povećava se zbog toplijeg Arktičkog poluotoka. Velike sante leda su još uvijek rijetke, jednom u desetljeću, ali gubitak leda se povećava, a razina mora podiže.

Posljednjih 50 godina temperature mora su porasle za pet stupnjeva. Što se tiče ove sante leda, znanstvenici kažu da sve ovisi o oceanskim uvjetima. Ako stigne za vrijeme oluje i plime, to bi je moglo gurnuti dalje prema obali, u plitku vodu.

U tom slučaju ostala bi nasukana neko vrijeme, možda cijelo desetljeće ili dulje. Na kraju se podnožje leda ipak topi i sante kreću dalje.