Omiljena alpska skijališta propadaju. 'Već dvije sezone jedva da ima snijega, zadnja prava zima bila je u 80-ima. Sve miriše na bankrot'

“Mali Grindelwald”, kako su ljudi od milja nazivali skijalište Rüschegg Eywald udaljeno samo pola sata od švicarskog Berna, postao je žrtvom klimatskih promjena. Michael Kegel, koji vodi tvrtku koja upravlja tamošnjom žičarom, izjavio je da su ove sezone skoro dvaput uspjeli otvoriti skijalište. “Ali, iako je bilo snijega, tlo je ispod bilo pretoplo i prevlažno”, rekao je Kegel za BBC.

Ova godina nije iznimka. Žičara i vučnica je lani ondje radila samo četiri dana, a ni sezona 2022. godine nije bila ništa bolja. Da bi se ostvarila rentabilnost, potrebno je imati 10 ili 15 dana po sezoni. Skupi Rüscheggov stroj koji se koristi za čišćenje snijega stoji neiskorišten i skuplja prašinu u garaži, a iznad cijelog skijališta nadvija se atmosfera bankrota.

Stvari su nekada bile znatno bolje

Nekada je situacija bila puno bolja. Kada je resort otvoren 1969. godine, ljudi su odmah pohrlili u njega. Gužve su se stvarale na ulazu za žičaru, ali i na parkiralištima. Oko velikog hotela izgrađen je i niz vikendica. Tih godina resortu je dodijeljen nadimak “Mali Grindelwald”, što je odavanje počasti većem i poznatijem susjedu Rüschegga.

“Tada su ljudi imali velike ideje. Nazvali su ga Mali Grindelwald, a ljudi su kupili udjele i u žičari. Pomislili su, da, ovo je uspješno odmaralište. Kada sada razmišljam o tome, prilično sam emotivan”, prisjetio se načelnik Rüschegga Markus Hirschi.

Rüschegg nije jedino skijalište koje se bori s ovim problemom. Tako su prošlog desetljeća skijališta koja se nalaze ispod 1500 metara nadmorske visine na kojoj je Rüschegg, znala da će se morati boriti za snijeg. Poznati “null grad Grenze”, pojam koji označava nadmorsku visinu na kojoj se smrzava, uključena je u svaku švicarsku vremensku prognozu. Sada se gotovo sa svakom prognozom povećava i ta brojka.

Nekoć su zime bile hladnije

Institut za geografiju Sveučilišta u Bernu, koji je postao vodeća institucija za istraživanje alpske klime, precizno dokumentira faze globalnog zatopljenja. Profesor Stefan Brönnimann kaže da su pokazatelji da će se stvari mijenjati postojali mnogo ranije nego što su se počeli uvoditi klimatski ciljevi. Tijekom 60-ih, 70-ih i 80-ih bile su posljednje prave zime u Alpama.

“Zime su 70-ih bile hladne i snježne. Sjećam se da je 1976. bila snijegom jako bogata zima. Sjećam se 80-ih kada smo se klizali na jezerima. A onda je to odjednom prestalo – 1989. godine više nije bilo snijega. Sve je bilo zeleno, posvuda. Sljedeće 1990. također nije bilo snijega. Tada su ljudi rekli da se stvari moraju mijenjati”, priča Brönnimann.

“Najviša, najveća i najbogatija skijališta, Zermatt ili St. Moritz, zasad će opstati”, smatra profesor Brönnimann, “jer oni mogu uključiti svoje topove za snijeg ako i ne padne s neba”. “Drugi, uključujući i Rüscheggov slavni susjed Grindelwald, morat će se prilagoditi”, kaže profesor.

Ugrožena i skijaška natjecanja

Ugrožene su i slavne skijaške utrke koje se svake zime održavaju u Švicarskoj. Posljednjih godina nije bilo sigurno hoće li se slavna utrka u Lauberhornu održati. Toplo vrijeme tijekom Božića i Nove godine ugrozilo je siječanjske utrke Svjetskog kupa u Adelbodenu.

Profesor Brönnimann sada kaže za BBC da su vremena kada su Švicarci pratili svoje skijaške zvijezde kako osvajaju medalje vjerojatno iza njih. “Subotom u podne svi bi bili pred televizorom. To se također promijenilo, a skijaške utrke se s tim moraju suočiti. Nisam siguran hoće li skijanje uopće i dalje biti glavna zabava Švicaraca u budućnosti”, kaže Brönnimann.

Michael Kegel za sebe kaže da je realist, pa tako tvrdi da se za deset godina neće baviti ovim poslom. “Klimatske promjene su jasne, vidimo ih. Snježnih dana je sve manje”, kaže Kegel, koji se kao dijete skijao u Rüscheggu. “Ta odluka donijet će se teškog srca”, dodaje Kegel.

Trenutak za promjene bio prije 30 godina

No, resort se priprema iskoristiti klimatske promjene na najbolji mogući način, promovirajući prirodne ljepote područja, s pješačkim stazama i izvorima. Dobar dio švicarskih skijališta čija je budućnost neizvjesna, srećom, ima puno prirodnih ljepota koje se mogu iskoristiti.

Profesor Brönnimann se slaže da se resorti diljem Alpa moraju prilagoditi za novi život nakon propasti zimskih sportova. Citirao je istraživanje koje je prije nekoliko godina proveo njegov kolega, u kojem zaključuje kako se neki resorti klimatskim promjenama prilagođavaju prekasno.

“Napisao je da ćemo se, kada budemo stvarno sigurni da se klimatske promjene događaju, osvrnuti unatrag i zapitati se kada smo to trebali primijetiti? Kada je bilo vrijeme kada smo stvarno trebali vidjeti što se mijenja i podići uzbunu? Odgovor je negdje u kasnim 80-ima. Tada je bilo vrijeme kada smo to trebali uvidjeti”, kaže Brönnimann.