Otkriveno je da bi visoki šećer mogao ozbiljno povećavati rizik od Alzheimera
Znanstvenici smatraju da povećani šećer u krvi mijenja aktivnost mozga
Ako još uvijek ne vjerujete da se treba držati daleko od hrane koja sadrži dodani šećer, nova saznanja podupiru teoriju da visoka glukoza u krvi nije samo loša za naše tijelo nego je loša i za mozak.
Nova studija, s washingtonskog sveučilišta, objavljena u časopisu Journal of Clinical Investigation, pokazala je da je povišeni šećer u krvi miševa doveo do stanja sličnog Alzheimeru. Dvostruko viši šećer od normalnog podignuo je razinu proteina koji se zove beta amiloid, u njihovom mozgu. Dijelovi proteina beta amiloida zgrudaju se i stvaraju naslage u mozgu.
Kada su znanstvenici izazvali dvostruko povišenje šećera u krvi kod miševa koji već imaju naslage zgrudanih bjelančevina u mozgu zbog povišenog šećera, razina amilo beta proteina povisila se za 40 posto.
Prijetnja ljudima s dijabetesom
Znanstvenici smatraju da povećani šećer u krvi mijenja aktivnost mozga koji tada potiče proizvodnju beta amiloida proteina. S većom produkcijom amilo beta proteina, više je i naslaga u mozgu koje tada blokiraju normalne procese.
Naravno da ovo mora biti potvrđeno na ljudima ali čini se da je osobama sa dijabetesom tipa 2, Alzheimer velika prijetnja.
Prijašnje studije povezale su to već prije. Visoki šećer povećava rizik demencije i može također ubrzati put od blago kognitivnih problema do potpunog Alzheimera. Neki stručnjaci idu tako daleko da Alzheimer zovu dijabetesom tipa 3 ili nazivaju mozak osobe oboljele od Alzheimera mozgom otpornim na inzulin.
Nova saznanja mogu voditi poboljšanju tretmana za Alzheimer. Putevi kojima gušterača reagira na visoki šećer, koji se zovu KATP, isto tako igraju ulogu u povećanju beta amiloida.
Terapije koje ciljaju na te puteve da bi se snizio šećer mogle bi imati utjecaja na mozak, a lijekove za smanjenje šećera možda treba koristiti i prije dijagnosticiranja dijabetesa.