9 država koje su nekad postojale, a onda su u 20. st. naprosto nestale

U povijesti su postojale mnoge države koje danas, manje ili više zbog političkih interesa i netrpeljivosti, više ne postoje. One su često nastajale u ključnim ratnim razdobljima, a u političkoj povijesti su one i danas zanimljiva tema o kojoj se raspravlja.

One su se mijenjale, nestajale i nastajale unutar pojedinih graničnih struktura, ali se isto tako mora shvatiti da je prisvajanje i osvajanje teritorija (ili barem zauzimanje ničije zemlje) utjecalo na njihov oblik i postojanje.

Zahvaljujući povijesnim izvorima i podacima koji su nam uvijek dostupni, ovo je kratki pregled devet država koje su nekada postojale i bile žarište svjetskih događanja u 20. stoljeću.

1. Moresnet (1816. – 1920.)

Nakon Napoleonovog pada 1815. godine, Europa je morala razmišljati o izgledu tadašnjih granica. Maleni komad zemlje koji je postojao između današnje Njemačke i Belgije bio je maleni belgijsko-pruski kondominij, što znači da prema međunarodnom pravu zajedničku upravu i vlast imaju dvije države na određenom teritoriju.

Najsjevernija točka Moresneta predstavljala je četveromeđu i doticala se nizozemske provincije Limburg. Prije belgijske nezavisnosti 1830. godine teritorij je bio nizozemsko-pruski kondominij, a od ujedinjenja Njemačke 1871. godine on je postao belgijsko-njemački kondominij.

Za vrijeme prvog svjetskog rata Moresnet je aneksiran od strane Njemačkog Carstva, a Belgija je njegovu aneksiju dopustila 1920. godine. Teritorij danas pripada blegijskom gradu Kelmisu.

2. Republika Salo (1943. – 1945.)

Poznatija pod nazivom Talijanska Socijalna Republika, Salo je bila nacistička satelitska država u Italiji koju je vodio Mussolini. Republiku su jedino priznavale Njemčka, Japan i ostatak Sila osovine, a ona je velikim dijelom ovisila o njemačkim trupama koje su održavale kontrolu.

Nakon što je Rim proglašen njenim glavnim gradom, a sjeverna Italija njenim teritorijem, njen glavni centar bio je maleni grad Salo. Ona je prestala postojati 1945. godine.

3. Tibet (1912. – 1951.)

Tibet je povijesno postojao praktički tisućama godina, iako je 1912. godine postao nezavisna država koju je proglasio Dalai Lama. Pod njegovim vodstvom ona je bila miroljubiva država. Komunistička Kina napala ju je 1951. godine, a 1959. nakon gušenja krvavog ustanka je ona aneksirana.

4. Sikkim (1642. – 1975.)

Sikkim je nekoć bila mala monarhija. Kraljevstvo Sikkima je uspostavljeno 1642. godine kada je Phuntsog Namgyal okrunjen prvim kraljem, a 1975. je ono postalo 22. državom Indije. Sikkim se nalazio uz Put svile, mreže karavanskih puteva koji su povezivali sredozemlje s istočno Azijom.

5. Ujedinjena Arapska Republika (1958. – 1971.)

Ujedinjena Arapska Republika bila je država koja se sastojala od današnjeg Egipta i Sirije. Ona nije trajala dugo jer se Sirija odcijepila od nje nakon samo tri godine. Egipat je i dalje bio poznat pod nazivom ujedinjena Arapska Republika još jedno desetljeće, a zatim je prestao nositi taj naziv 1971. godine.

6. Ceylon (1505. – 1972.)

Istočno azijska država danas je poznatija kao Šri Lanka. Ona je nekada bila mjesto obitavanja Arapa sve dok je u 7. stoljeću nisu preuzeli Europljani. Ceylonom su vladali Portugalci, Nizozemci, a zatim Britanci od 1815. pa do 1948. godine kada je država postala nezavisna. 1972. godine mijenja ime u Šri Lanka.

7. Čehoslovačka

Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država koju su okruživale Austrija, Njemačka, Poljska, Ukrajina i Mađarska. Postojala je od 1918. pa do 1939. i od 1945. pa do 1992. godine. Nastala je krajem Prvog svjetskog rata ujedinjenjem nekoliko provincija urušene Austro-Ugarske Monarhije, a službeno je proglašena nezavisnom državom 28. listopada 1918. godine.

Ona je bila državna zajednica Češke i Slovačke, a obuhvaćala je povijesne zemlje Češku, Moravsku i Slovačku. Tijekom Drugog svjetskog rata okupirala ju je Njemačka. 21. kolovoza 1968. okupirao ju je Sovjetski Savez sa saveznicima iz Varšavskog pakta. 1992. godine mirnim putem je podijeljena na Češku i Slovačku.

8. Istočna Njemačka – Njemačka demokratska republika (1949. – 1990.)

Berlinski zid podijelio je Njemačku na Istočnu Njemačku i Zapadnu Njemačku nakon Drugog svjetskog rata . Njemačka demokratska republika nalazila se na području bivše Sovjetske okupacijske zone, a nastala je kao odgovor na stvaranje Savezne Republike Njemačke od strane Amerike, Britanije i Francuske 1949. godine. Padom Berlinskog zida 1989. godine ona se spojila sa Saveznom Republikom Njemačkom 1990. godine.

9. Jugoslavija (1918. – 1991.)

Jugoslavija je bila socijalistička republika koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Makedoniju. Tijekom povijesti njeno ime i ustroj mijenjalo se u nekoliko navrata.

Za vrijeme Prve Jugoslavije nosila je naziv Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca i od 1918. pa do 1929. godine kada je proglašen Zakon o nazivu i podijeli kraljevine na upravna područja te tada mijenja ime u Kraljevina Jugoslavija, a tome je pridonijela i Šestosiječanjska diktatura kralja Aleksandra I.

Do diktature dolazi nakon incidenta u Narodnoj skupštini kada je Puniša Račić pucao na Stjepana Radića, što je Aleksandar I. Iskoristio kako bi raspustio skupštinu, zabranio rad političkim strankama s nacionalnim, vjerskim ili regionalnim obilježjem, uveo strogu cenzuru novina i knjiga.

U prijelaznom razdoblju između Prve i Druge Jugoslavije tadašnja država nosi naziv Demokratska Federativna Jugoslavija, da bi 1945. godine deklaracijom Ustavotvorne skupštine promijenila naziv u Federativna Narodna Republika Jugoslavija. 1963. godine država još jednom mijenja ime u Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija po donošenju novoga ustava.

Njen kraj počeo se nazirati raspadom Saveza Komunista Jugoslavije 1990. godine, a iste godine se održavaju višestranački izbori u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH, Makedoniji, Srbiji i Crnoj Gori. Jugoslavija se raspada 8. listopada 1991. kada Slovenija i Hrvatska proglašavaju da su odluke o osamostaljenju stupile na snagu.