Piše se matura, dio djece ide u školu, ali učenička natjecanja posve su otkazana. Zašto?

Krajem travnja, taman u vrijeme kada su objavljene upute za povratak najmlađih učenika u škole i kada se počelo raspetljavati pitanje održavanja državne mature, odlučeno je da će se baš sva učenička natjecanja i smotre u Hrvatskoj ove godine jednostavno otkazati. Učenici su ostali razočarani i pogođeni takvom odlukom; cijele se godine, usprkos štrajku i koronakrizi, pripremaju kako bi na zahtjevnijoj, višoj razini mogli pokazati svoje znanje i na temelju uspjeha eventualno ostvariti dodatne bodove za upise u srednje škole.

S druge strane, Agencija za odgoj i obrazovanje, zadužena za provedbu svih natjecanja, tvrdi da ih zbog složenosti natjecateljskog sustava jednostavno nije moguće ove godine provesti ili brzinski prebaciti u online verziju. Ravnateljica Agencije Dubravka Brezak Stamać za to se učenicima, mentorima i roditeljima podužim javnim pismom i ispričala.

Odušak darovitim klincima

No, roditelji i mentori, zajedno s učenicima kojima su natjecanja trebala biti vrhunac ove nezapamćene školske godine, tvrde da je natjecanja moguće održati i da se Agencija jednostavno nije dovoljno potrudila oko alternativnog modela. Smiljan Pilipović roditelj je dvoje učenika u sustavu natjecanja i za Telegram govori kako su natjecanja doslovno jedini odušak darovitim klincima u, kako kaže, mediokritetskom sustavu kojim su inače isfrustrirani.

“Djeca se pitaju zašto im se ne daje šansa da pokažu što znaju, nakon odluke o otkazivanju natjecanja tu je bilo i suza i emocija, a to su djeca koja kroz cijelu ovu godinu, i uz štrajk i uz nastavu na daljinu, dodatno rade sa svojim mentorima kako bi se pripremila za natjecanja”, govori Pilipović. Nakon dječjih reakcija, dvadesetak roditelja u njihovoj, Osnovnoj školi Alojzija Stepinca u Zagrebu, pisalo je dopise Agenciji, a potom su došli i na ideju peticije, koja je prikupila više od 2.000 potpisa.

Mentorica učenice: ‘Agenciji je ovako najjednostavnije i najlakše’

Predložili su nekoliko modela po kojima bi se natjecanja mogla održati; od tzv. distribuiranog modela natjecanja na županijskoj i državnoj razini (u kojem djeca ne bi trebala putovati, već samo njihovi popunjeni i skenirani testovi do članova ispitnih povjerenstava), preko online natjecanja do pomicanja natjecanja na srpanj ili kolovoz. “Nikada natjecanja nisu bila otkazana, čak niti tijekom rata ili okupacije dijelova zemlje”, ističe Pilipović. Renata Martinec, mentorica učenice koja se plasirala na dva državna natjecanja, kaže kako je i razočaranje mentora golemo jer je i s njihove strane uloženo mnogo napora kako bi učenici bili što pripremljeniji.

“Često sam samostalno kupovala dodatne materijale za vježbe, a satnicu dodatne nastave odavno sam premašila. Naposljetku, birokrati iz Agencije ionako ne poznaju razočaranu i tužnu djecu, njima je ovakvo rješenje ispalo najjednostavnije i najlakše”, kaže nam Martinec. Čak je i Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević zatražila da se razmotri otkazivanje školskih natjecanja te da odluka mora biti u najboljem interesu djece-sudionika.

Brezak Stamać: Ne možemo pozivati učenike u škole ako nema redovne nastave

Međutim, Agencija i dalje stoji pri odluci o otkazivanju. Ravnateljica Brezak Stamać u odgovorima za Telegram objašnjava složenost i opseg sustava učeničkih natjecanja i smotri; provode se na nekoliko razina – školskoj, županijskoj i državnoj, u redovnim okolnostima sve kreće sredinom siječnja i završava sredinom svibnja, županijska razina okuplja oko 39.500 učenika, a državna 6.600. U trenutku obustave redovne nastave sredinom ožujka, od 34 natjecanja i smotri nije održano njih 17 na županijskoj razini.

Apsolvirana županijska razina, objašnjava Brezak Stamać, preduvjet je za formiranje lista sudionika na državnoj razini natjecanja. Osim toga, dodaje, Agencija ne može pozivati učenike u škole na natjecanja ako istovremeno nema redovitog održavanja nastave sukladno epidemiološkim uputama. Na opasku da roditelji kroz peticiju predlažu alternativni, online ili disperzirani model natjecanja, ravnateljica Agencije kaže kako se svi đaci natjecatelji moraju natjecati pod istim uvjetima i istim pravilima.

Je li moguće osigurati iste uvjete za sve vrste natjecanja?

Ti uvjeti, ističe, moraju biti isti i za maturante kojima ne smije biti kolizije između natjecanja i mature, i za STEM natjecatelje koji moraju izvesti pokus, i za natjecatelje na smotri Lidrano koja uvelike podrazumijeva skupni scenski nastup. “Robotika, primjerice, ima tri dijela natjecanja: pismena provjera donosi 30% bodova, izrada tehničke tvorevine 50% bodova, predstavljanje tehničke tvorevine 20% bodova. Iz navedenoga je razvidno da natjecanja nije moguće provesti disperzivnim modelom”, ističe i potom nam naglašava kako ima želju i volju osvježiti višedesetljetni sustav natjecanja i prilagoditi ih generacijama i afinitetima đaka 21. stoljeća.

“S modelima i idejama ćemo ići iduće školske godine prema Ministarstvu”, najavljuje Brezak Stamać, na tragu konstatacije iz pisma natjecateljima i roditeljima, u kojem je poručila kako im za razvoj novih modela natjecanja treba vremena. Još jednom kaže kako razumije razočaranost učenika natjecatelja i kako im se zbog ovogodišnjeg otkazivanja iskreno ispričala. “U hrvatskom je mentalitetu da ljudi nisu naviknuti na isprike. Moja je isprika natjecateljima, mentorima i roditeljima bila moralni čin odgovornosti na koju nisam mogla utjecati”, zaključuje Brezak Stamać.