Polovina prosječnih godišnjih oborina pala je na zemlju u samo 12 dana. Još uvijek mislite da je s klimom sve OK?

Trebalo je samo manje od dva tjedna da na Zemlju padne pola prosječne godišnje količine oborina, kaže najnovija studija. Padaline će, izgleda, do kraja stoljeća postati još koncentriranije, pišu znanstvenici u svome radu, u časopisu Geophysical Research Letters.

Već se zna da će klimatske promjene dovesti do općeg porasta količine oborina, kaže glavna autorica studije Angeline Pendergrass, iz Nacionalnog centra za atmosferska istraživanja u Boulderu, Colorado. I to na najgori mogući način.“Utvrdili smo da možemo očekivati da će se povećanje desiti u najkišnije doba godine, kišni dani postat će još kišniji”, rekla je.

Stručnjaci su zabrinuti

Stručnjake za klimatske promjene već dugo brine povišenje temperatura koje izaziva ekstremne vremenske događaje. Topliji zrak prima više vlage, a primijećeno je i da su današnji uragani postali vlažniji zbog klimatskih promjena. Pola prosječnih godišnjih oborina padne u 12 dana, a ne kako su znanstvenici pretpostavljali da će se to desiti u mjesec dana.

Oko 75 posto oborina na svijetu padne u najkišnijih mjesec dana (raspoređenih tijekom godine). Dvanaest i pol posto godišnje količine palo je u samo 2 dana. A najkišniji dan godine imao je 8,3 posto prosječnih godišnjih oborina. Regionalno, ova tendencija velike vlage u kratkom vremenu je najočiglednija u suhim, pustinjskim okolišima. Kina i jugoistočna Rusija su negdje u sredini, a “mokra” mjesta kao sjeveroistočna Amerika pokazuju najujednačeniju distribuciju oborina. Globalno, najkišniji dan ljeta imao je 5,2 posto godišnjih padalina, najkišniji zimski dan je nešto suši sa 3,4 posto prosječnih godišnjih padalina.

Poplave postaju golema prijetnja

Znanstvenici su napravili i model rasporeda oborina koji je najvjerojatniji kod globalnog zatopljenja. Pola dodatnih oborina past će u 6 najkišnijih dana do 2100. godine. A 50 posto svih padalina zgusnut će se u 11 dana, procjenjuju znanstvenici. Oborine će biti nejednake, a po najboljem scenariju u kojem bi emisija štetnih plinova počela padati iza 2020. godine, razlika od trenutnog stanja neće biti ekstremna.

Ključno je pitanje, pišu znanstvenici, kada će se, tijekom godine, ove ekstremne količine padalina događati. Odgovor će imati golemog utjecaja na promjene, suša tijekom razdoblja rasta iza koje slijedi potop, izazvat će velike nevolje. “Poplave postaju ogromna prijetnja”, kaže Pendergrass. Ovo treba uzeti u obzir kada razmišljamo kako se pripremiti za budućnost.