Postoji gomila stvari koje radimo kad smo pod stresom, a zbog kojih se debljamo. Izvukli smo 7 najčešćih

Izabrati vodu umjesto nekog gaziranog pića ili jesti kuhano povrće umjesto pomfrita, jednostavno je kada smo opušteni i dobre volje. Ali ako u hrani tražimo opuštanje zbog stresa, nije više lako držati se zdravih prehrambenih navika. Svako definira i doživljava stres različito ali opće prihvaćena definicija je da je stres stanje kada se nalazimo u situaciji koja prelazi naše fizičke i metalne snage.

Rezultat toga su povišene razine kortizola i stanje u kojem ili bježimo ili se borimo, uz ubrzane otkucaje srca, brži dotok krvi u mozak i mišiće, raširene zjenice, znojne dlanove, viši šećer. Osjećaj da neki zadatak ne možemo svladati, često košta zdravlja. Visoke razine stresa, rezultiraju lošim odlukama. Evo uobičajenih pogrešaka koje ljudi pod stresom rade i koje vode debljanju.

1. Ostajanje do kasno na poslu

Ako ste u stresu zbog nekog radnog zadatka, vjerojatnije ostajete do kasna na poslu ili posao nosite kući. Čak i kada odlučite da ste za taj dan gotovi, tjeskoba oko neriješenog posla može uzrokovati nesanicu pa se budite svaki sat sve dok vas konačno budilica ne potjera van iz kreveta. Ne samo da ste neispavani i umorni nego zbog toga više jedete. Studija iz 2014. utvrdila je da faktori debljanja jesu u vezi s duljinom sna i većim indeksom tjelesne mase. Svaki dodatni sat sna smanjuje indeks tjelesne mase za 0,35 točaka.

2. Jedete zbog stresa

Fraza “hrana za utjehu” nastale je s razlogom. Studije na ljudima i miševima pokazale su da se, u stresu, više okrećemo masnoj ili slatkoj hrani. Kao kod alkohola i drugih supstanci koje izazivaju ovisnost, s vremenom, nam trebaju veće količine takve hrane, da bi postigli isti smirujući učinak, a to vodi ovisnosti

Hrana tako ne postaje samo utjeha. Stres podiže razine hormona kortizola, a kada su one visoke, kontrolni centar organizma koji regulira puno procesa u tijelu, apetit, menstruaciju, rast i temperaturu, ne funkcionira kako bi trebao, poremećeni su hormoni koji reguliraju osjećaj gladi i sitosti, a to utječe na metabolizam.

3. Preskačete vježbanje

Odlazak u teretanu je obaveza koja zahtijeva disciplinu, a kada se osjećamo potonulo, radije ostajemo doma. Studija iz 2104., objavljena u Sports Medicine, pokazala je da su ljudi koji su u kroničnom stresu, manje aktivni u usporedbi s drugom populacijom. Čak i lagano vježbanje pomaže oslobađanju od stresa.

4. Pokušavate se smiriti alkoholom

Jak martini definitivno će nas smiriti i odagnati crne misli ali učinak je kratkotrajan i s mogućim posljedicama. Pijete li da bi ublažili stres, razmislite o tome da je kronični stres dokumentirano rizični faktor za alkohol i druge supstance o kojima možemo biti ovisni. Alkoholom unosimo dodatne kalorije.

5. Jedete u hodu ili dok nešto radite

Ako jedete dok radite nešto drugo, za svojim radnim stolom, vjerojatno se nećete ni sjećati da ste jeli. Fokusiranje samo na obrok, na okus i miris hrane, pomaže da usporimo, da cijenimo obrok, uživamo u svakom zalogaju i da smo zadovoljniji. Konzumacija hrane tako da smo potpuno svjesni toga što jedemo, pomaže da jedemo sporije, unesemo manje kalorija, da znamo kad smo siti i kad je vrijeme da spustimo vilicu.

6. Preskakanje obroka

Preskakanje obroka neće smanjiti unos kalorija. Zanimljiva studija Nutrition Research and Practise, pokazala je da su sudionici koji su redovito preskakali obrok, imali veću stopu pretilosti nego oni koji su jeli tri obroka na dan. Pod stresom biramo manje zdravu hranu. Oni koji preskaču obroke, pokazala je ista studija, rjeđe biraju voće, povrće ili druge zdravije opcije, radije jedu slanu, procesiranu hranu, piju zaslađena pića za razliku od sudionika koji jedu redovito.

7. Glavi oslobađač od stresa postaje televizor

Filmovi, video, društvene mreže mogu pružiti određeno olakšanje od stresa i biti dobar način opuštanja, ali previše gledanja u ekran ima negativne učinke na tjelesno i mentalno zdravlje. Izležavanje uz TV koje traje nekoliko sati doprinosi “bolesti sjedenja” koja povećava rizik kroničnih bolesti, uključujući debljanje. Održavanje zdrave težine može smanjiti stres, jer smanjuje rizik nastanka stanja kao dijabetes i srčane bolesti.