Pred Europom je možda i najveća kriza dosad. Nestaje vode, nova studija među najugroženije regije svrstala i Istru

Proljeće je tek počelo, a Europa ima sve manje zaliha pitke vode. Ključni rezervoar koji opslužuje milijune Katalonaca sve je prazniji. U Francuskoj je zbog vode došlo do sukoba jer mještani nekoliko sela više nemaju pristup vodi iz slavine. Najveća talijanska rijeka, Po, već je sad na razini na kojoj je bila u lipnju prošle godine.

Brojne europske zemlje očekuju reprizu prošlog ekstremno suhog ljeta, koje je iskusila i Hrvatska pa su u nekim našim regijama bile uvedene restrikcije, a neke države očekuju još goru situaciju nego lani, piše Politico. Studija koja je koristila satelitske snimke objavljena početkom ove godine potvrdila je da je Europa u teškoj suši od 2018. godine.

Temperature postupno rastu i kontinent je zaglavio u opasnom ciklusu, a u nekim njegovim dijelovima zalihe vode su sve manje. “Prije nekoliko godina tvrdio bih da imamo dovoljno vode u Europi. Sada se pak čini da bismo se mogli suočiti s problemima”, rekao je Torsten Mayer-Gürr, glavni autor studije s Tehničkog sveučilišta u Grazu. Na jednoj od satelitskih snimaka koje je objavio vidi se da su najugroženiji srednji, istočni i zapadni dio Europe, dok je u Hrvatskoj problematična situacija u Istri. O ovoj temi, a posebice njezinim reperkusijama na Hrvatsku, Telegram je nedavno opširno pisao.

Slabe oborine

Dok bi vlažni uvjeti u nadolazećim tjednima mogli obnoviti površinski sloj tla i pomoći poljoprivredi, čak ni kišovito proljeće ne može popraviti trenutni nedostatak podzemne vode u Europi, upozoravaju stručnjaci. Suša će, rekao je prošli tjedan španjolski premijer Pedro Sánchez, “biti jedna od središnjih političkih i teritorijalnih rasprava u Španjolskoj tijekom nadolazećih godina”.

Prošlogodišnja rekordna suša iscrpila je europske površinske i podzemne rezervoare. Zima je trebala donijeti olakšanje. Međutim, u mnogim najteže pogođenim regijama kontinenta bilo je malo kiše ili snijega.

Francuska, u kojoj kiša nije pala više od 30 uzastopnih dana u siječnju i veljači, doživjela je najsušu zimu u 60 godina. Talijanska istraživačka zaklada CIMA otkrila je smanjenje snježnih oborina za 64 posto do sredine travnja. Vodostaj rijeke Po već je sad u proljeće jednako nizak kao prošloga ljeta, a jezero Garda već je ispod polovine svoje prosječne razine.

Rani toplinski val u Španjolskoj

Rezervoar Sau sjeverno od Barcelone pao je toliko nisko da su vlasti odlučile ukloniti ribu kako bi izbjegle pomor i kontaminaciju opskrbe vodom u regiji. Diljem Katalonije rezervoari su u travnju iznosili samo 27 posto popunjenosti. Španjolsku idući tjedan čeka rani toplinski val s prognoziranim temperaturama zraka do čak 40 Celzijevih stupnjeva.

Prema ministrici ekološke tranzicije Teresi Riberi, dostupnost vode u Španjolskoj, slično kao u Francuskoj, mogla bi pasti do 40 posto do 2050. godine. Zimske oborine su posebno važne za mediteranske zemlje, rekao je Fred Hattermann, hidrolog s Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja klime.

Predviđanje padalina u tako dugim razdobljima je teško, osobito s klimatskim promjenama koje mijenjaju obrasce padalina. Jedna od rijetkih dugoročnih projekcija, prognoza njemačke meteorološke službe za ovo desetljeće, predviđa da će u zemlji veći dio 20-ih godina biti manje oborina od prosjeka.

Potreban je stalan porast padalina

Ali čak i ako razine oborina ostanu iste, klimatske promjene smanjit će dostupnost vode diljem Europe. Suša je složena pojava i mnogi čimbenici, poput lošeg upravljanja vodom ili prekomjerne potrošnje, mogu igrati ulogu.

Ipak, rastuće temperature zasigurno će dodatno opteretiti opskrbu vodom u Europi. Postoje tri načina na koje globalno zatopljenje čini kontinent sušim, rekao je Hattermann. Prvo, što više raste temperatura, to će više vode ispariti. “U osnovi, morali bismo imati stalan porast padalina kako bismo kompenzirali povećanje isparavanja”, kaže.

Drugo, klimatske promjene mogu značajno utjecati na sustave tlaka zraka, stvarajući tako produljena razdoblja vrućeg i suhog vremena. I konačno, europski ledenjaci i snježni pokrivač ubrzano se smanjuju zahvaljujući rastućim temperaturama. Najveće europske rijeke su na taj način lišene svog važnog izvora.

Niske razine podzemnih voda

Stručnjaci navode da su po pitanju vode ovoga ljeta posebno ranjivi Španjolska, Italija, Francuska i južni Portugal. Međutim, Poljska i druge zemlje poput Bugarske, Rumunjske i Grčke također su u kritičnom stanju, a vode nedostaje čak i u nordijskim zemljama.

Brandenburg, njemačko žarište suše, doživio je natprosječne količine oborina u posljednjih nekoliko mjeseci. “Ipak, razine podzemnih voda niže su nego prošle godine”, primijetio je Hattermann.

“Unatoč svoj kiši koju smo imali, nije postalo bolje, nego gore”, rekao je. Vlade pogođenih država rade na strategiji za nadolazeća ekstremna ljeta. Ranije ovog mjeseca, Italija je izdala dekret o suši kojim se smanjuje birokracija za vodnu infrastrukturu, uključujući postrojenja za desalinizaciju.

Strategije za borbu protiv krize

Španjolska je već u siječnju objavila novi skup planova upravljanja vodama. Nova nacionalna strategija upravljanja vodama francuskog predsjednika Emmanuela Macrona usmjerena je na smanjenje ukupne potrošnje vode za 10 posto do kraja desetljeća.

Prema planu, od svakog sektora će se tražiti da izradi prijedloge za smanjenje korištenja vode. Njemačka strategija, usvojena u ožujku, uključuje korake za “održivu” upotrebu vode u 10 područja do 2050., kao i niz od 78 mjera koje treba provesti do 2030.

Međutim, kritičari tvrde da zemlje čine premalo na rješavanju lošeg upravljanja resursima, kojih još uvijek ima u izobilju diljem kontinenta, pogoršavajući tako učinke sve manje dostupnosti vode. Procjenjuje se da se četvrtina europske pitke vode gubi zbog loših cjevovoda.

Gubljenje vode zbog loše infrastrukture

Talijanska političarka Zelenih i bivša europarlamentarka Eleonora Evi osudila je plan svoje vlade jer nije uspjela riješiti korijen krize vode u zemlji. “Vlada bi se trebala usredotočiti na pošumljavanje i politike za zaustavljanje gubitka pitke vode uzrokovanog curenjem”, rekla je.

“Očito je da je voda ograničen resurs, a mi kao društvo možda nismo bili što učinkovitiji u upravljanju ovim ograničenim resursom”, rekla je Samantha Burgess, zamjenica direktora Copernicusa, europske službe za promatranje klime.

U međuvremenu, upravljanje vodom, i odlučivanje o tome tko joj može pristupiti, pretvara se u političko pitanje diljem kontinenta. Prošlog su ljeta u Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj, Španjolskoj i Italiji uvedena ograničenja korištenja vode, postavljajući pitanja o prioritetu korištenja vode za turističku infrastrukturu, velika industrijska postrojenja i poljoprivredu.

Sukobi ekologa i poljoprivrednika

Neke regije već se suočavaju s novim ograničenjima. Katalonija je nedavno uvela obvezno smanjenje potrošnje vode za poljoprivredu od 40 posto. U južnoj Njemačkoj su se oko vode poveli brojni pravni sporovi, a u Francuskoj su napetosti između ekologa i farmera oko izgradnje rezervoara vode prošlog mjeseca izazvale nasilne sukobe. Rezervoari bi trebali pomoći poljoprivrednicima da se suoče sa sušnijim uvjetima ljeti pumpajući podzemnu vodu zimi koja se zatim može koristiti za navodnjavanje ljeti, ali zelene skupine kažu da bi sektor trebao poduzeti korake kako bi smanjio potrošnju vode.

Marine Tondelier, čelnica francuske stranke Zelenih, nazvala je rezervoare “nepravednima” i “prisvajanjem i privatizacijom vodnih resursa od strane nekolicine na račun većine”. U španjolskoj regiji Andaluziji, planovi vladajuće Narodne stranke desnog centra i krajnje desnog Voxa da povećaju navodnjavanje u blizini močvara Doñana pod zaštitom UNESCO-a izazvali su bijes među ekolozima i oporbenim strankama.

Maribel Mora iz lijevog Podemosa ranije ovog mjeseca izlila je čašu pijeska na parlamentarnu stolicu na kojoj sjedi premijer Andaluzije, tvrdeći da će Doñana izgledati “kao pustinja” ako se kontroverzni zakon usvoji. “Ljudi to osjećaju. Bitka oko distribucije već je u tijeku”, rekao je Hatterman za Politico.