Zabrinjavajući rezultati studije: temperatura oceana raste četvrtu godinu zaredom

Oceani apsorbiraju većinu topline uzrokovane emisijama ugljika

A view of the French island of la Grande Glorieuse, part of Les Glorieuses Islands in the Eparses archipelago, 250km northeast of the French Indian Ocean island of Mayotte, on October 23, 2019. - During his visit to meet scientists on the island, the French President Emmanuel Macron  announced that the island, whose French sovereignty is contested by Madagascar, will be classified as a natural reserve. (Photo by JACQUES WITT / POOL / AFP)
FOTO: AFP

Novo istraživanje, objavljeno prošloga tjedna u časopisu Advances in Atmospheric Sciences, pokazuje da su svjetski oceani dosegnuli najtopliju zabilježenu temperaturu četvrtu godinu, što je upečatljiv pokazatelj dugoročnog obrasca klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem.

Temperature površine mora imaju veliki utjecaj na vrijeme u svijetu, topliji oceani povezani su s ekstremnim uraganima, toplinskim valovima, sušama i obilnom kišom, piše Axios.

Ispitivali su i slanost oceana

Od 1970. godine oceani su apsorbirali oko 90 posto viška topline iz emisija stakleničkih plinova, kaže CNN. Temperatura oceana manje je osjetljiva na kratkoročne vremenske promjene nego što je temperatura zraka, pa su oceani vrlo dobar mjerač učinaka klimatskih promjena.

Topliji oceani znače širenje vode, podizanje razine mora i poplave. “Globalni ocean raste i porast se ubrzava”, rekao je David Holland, znanstvenik koji se bavi klimom na Sveučilištu New York, za Live Science. “Voda uz obale Meksičkog zaljeva porast će do 2050. godine za 30 centimetara, što je ogroman porast. To može olujne udare i uragane učiniti još gorima nego su sada.”

Nova studija ispitivala je i slanost oceana koja određuje gustoću vode i utječe na cirkulaciju oceana, piše The Guardian. Razlika između prosječne slanosti u regijama s visokom i niskom slanošću tj. indeks kontrasta saliniteta bila je najveća zabilježena u 2022. godini.

Najgora suša u Europi u 500 godina

Studija pokazuje da ocean postaje sve slojevitiji razvijajući slojeve različite gustoće koji otežavaju transport kisika i hranjivih tvari kroz vodu. Više slojevitosti dovodi do toga da oceani apsorbiraju manje topline iz atmosfere što potiče globalno zagrijavanje, nastavlja The Guardian.

Znanstvenici su izrazili zabrinutost ne samo oko zagrijavanja oceana. Prošla godina bila je rekordna za ekstremne vremenske uvjete i temperature zraka. Prošla godina bila je šesta najtoplija godina zabilježena od 1880. godine. Europa je prošloga ljeta doživjela najgoru sušu u 500 godina, a Nova godina 2023. godine bila je najtopliji dan ikada zabilježen za najmanje osam europskih zemalja.

Bez značajnog djelovanja ljudi ovi će se trendovi zadržati, kažu znanstvenici. “Oceani apsorbiraju većinu topline uzrokovane emisijama ugljika. Sve dok ne dosegnemo nultu emisiju, zagrijavanje će se nastaviti”, stoji u priopćenju autora nove studije, Michaela Manna, znanstvenika sa Sveučilišta Pennsylvania.