Provjerili smo kako se nekad kod nas zabavljalo ljeti. I ubrzo shvatili da nam je obala bila prilično živahna

Ljetna turistička ponuda posljednjih godina na našoj obali sve je raznovrsnija i zanimljivija. Brojni festivali, novi hoteli i resorti, drugačiji oblici ljetovanja poput glampinga privlače sve veći broj turista na obalu. No, odlučili smo malo pretražiti kako je to nekada izgledalo.

Naša obala dobila je prvi disko deset godina nakon prvog pariškog i to na Jelsi. Disko klubovi su tijekom šezdesetih godina nevjerojatnom brzinom nicali na našoj obali što je samo potvrdilo da smo oduvijek pratili trendove. I tada se po medijima pisalo kako se lokalno stanovništvo buni protiv diskoteka.

Prekopali smo koja su to kultna mjesta bila od 50-ih godina nadalje. Uz naravno neizostavnu živu glazbu na terasama hotela u turističkim naseljima bilo je mnogo raznolikih mjesta za zabavu, a mi smo izdvojili one najzanimljivije.

1. Hotel Kvarner, Opatija

Najstariji hotel sagrađen 1884. godine na istočnoj obali Jadrana oduvijek je bio luksuzna turistička destinacija u Opatiji. Na njegovo terasi nastupali su brojni glazbenici među kojima i legednarni Ivo Robić. U Kristalnoj dvorani hotela Kvarner održan je prvi Festival Opatija još 1958. godine. Pobijedili su s pjesmom Mala djevojčica Ivo Robić i Zdenka Vučković koja je tada imala 16 godina.

2. Amfora (prvi disko), Jelsa

Prema zapisima navodno je prva diskoteka koja je otvorena na našim prostorima bila Amfora u Jelsi na otoku Hvaru. Otvorio ju je Petar Ivulić davne 1964. godine, 10 godina nakon prvog diska u Parizu. Kako se u to vrijeme zbog zakonskih propisa nije mogao registrirati kao disko, Amfora je službeno bio noćni klub. Ali Amfora je bio pravi disko u koji su dolazile horde turista, a koji su sa sobom nosili i najvrijedniju robu tog doba – nove ploče.

3. Disco bar 57, Opatija

U lipnju 1967. otvoren je riječki Disco Club 57 (poznat pod skraćenim nazivom Disco Club) u bivšem spremištu. Bio je to drugi disko klub u Jugoslaviji, otvorili su ga Claudio Ricco i Alčide Likar te je u njega moglo stati stotinjak ljudi. Reklamiran kao “western style klub” tako je bio i uređen, dakle u stilu kaubojskog saloona. No, to nije dugo potrajalo. pa je 1971. godine klub preuređen i preimenovan u Plavi klub.

4. Semafor, Split

Svi Splićani, ali i oni koji su dolazili u taj grad, obavezno su posjećivali Semafor, koji je otvoren krajem 1969. godine. Iako je to isprva bilo okupljalište novinara, glazbenika i intelektualaca, ubrzo su svi počeli dolaziti u Semafor.

5. Klub Uljanik, Pula

Glavna pulska destinacija za dobar provod godinama je bio pulski klub Uljanik, koji je otvoren 1964. godine. Glavna ideja bila je stvoriti mjesto gdje će se svirati isključivo živa rock glazba.

6. Lanterna i Monvi, Rovinj

Smješten u blizini svjetionika, rovinjski klub Lanterna 1966. godine otvorio je Corrado Pelizzeri sa Silviom Brunellijem. U njemu su nastupale tadašnje najpoznatije grupe bivše Jugoslavije i svijeta. Kako je u jednom intervjuu Pelizzeri rekao, sve je započelo kada je odlučio dati otkaz u tvornici sardina Mirna te se zaputio Milano u kojem je prvi put otišao u disko klub. “Okrenula nam se pamet. Tada smo prvi put vidjeli ona svjetla kugle, zapalili smo se, kupili to i poslije povratka otvorili prvi disko u ondašnjoj Jugoslaviji”, rekao je jednom prigodom rovinjski ugostitelj. No, Rovinj je bio mjesto brojnih klubova i vrlo razvijenog turizma. Tako mnogi pamte i kada je 1982. nekadašnje rovinjsko poduzeće Jadran izgradilo čuveni zabavni centar Monvi koji je dana u potpunosti propao.

7. Jadran, Dubrovnik

Terasa dubrovačkog restorana Jadran bila je godinama mjesto za koje se znalo da u ljetnim mjescima nastupaju Dubrovački trubaduri. Šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljećata restoran je bio kultno mjesto zabave i plesa.

8. Jadranski susreti

Za zabavu na našoj obali pobrinula se i tadašnja Televizija Zagreb koja je u brojnim gradovima diljem obale organizirala ljetni zabavni program nazvan Jadranski susreti koji su se emitirali od 1978. do 1984. Bila je riječ o pučkim sportskim igrama koje su uključivale igre poput potezanja konopa i penjanja na jarbol, a osim zabave cilj je bio reklamirati turizam na Jadranu.