Šefica DHMZ-a najavljuje temperature više od 40 i nove žestoke oluje, kaže i da se ne isplati raketirati oblake

Šefica Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) Branka Ivančan-Picek gostovala je večeras u HRT-ovom Dnevniku u kojem je iznijela svoje predviđanje za ostatak požarne sezone nakon prvog velikog ovosezonskog požara kod Šibenika. Istaknula je da je požar rezultat kišnog proljeća, ponajviše svibnja i lipnja što je doprinijelo povećanju gorivog materijala, tj. raslinja.

“Nakon toga je uslijedilo ovo sušno i vruće razdoblje, koje je osušilo ovu gorivu masu. Posljedica požara u okolici Šibenika je katastrofalna. Nažalost, naše prognoze ukazuju da će ostatak ljeta, a sad se približavamo upravo sredini ljeta, biti topliji od prosjeka, sušniji od prosjeka, što sve ukazuje na to da treba biti oprezan i da su mogućnosti pojava ovakvih šumskih požara veliki”, rekla je Ivančan-Picek.

Temperature će se penjati iznad 40°C

Ona je također komentirala visoke temperature koje se javljaju u područjima koja nisu poznata po ekstremnoj vrućini, objašnjavajući da su južna Europa i Sredozemlje izloženi toplom zraku s područja sjeverne Afrike.

“Svjedoci smo da pogotovo Španjolska, Italija i Grčka ovih dana upozoravaju svoje stanovništvo na temperature od 40°C pa i više. Hrvatska je za sada moramo reći još uvijek blaže prošla od ostatka Sredozemlja, bez obzira što smo bili suočeni i s velikim toplinskim valovima, u dva navrata i prošlih dana, ali isto tako i protekla dva dana ovim velikim konvektivnim olujama”, kazala je.

Najavila je da će idući tjedan temperature u Hrvatskoj doseći oko 40°C, čak i više u Dalmatinskoj Zagori, što može postaviti nove temperaturne rekorde. “Ono što mi sa sigurnošću možemo reći je to da je pred nama predstoji idući tjedan izuzetno toplog vremena. Bojim se da ćemo ovog ljeta doživljavati još pokoju ovakvu epizodu kakvu smo imali u protekla dva dana”, istaknula je Ivančan-Picek.

DHMZ protiv raketne obrane od tuče

Također je upozorila da su nevremena, poput jakih tuča, možda češća i jača nego prije. Podaci pokazuju da živimo u toplijoj klimi s većom količinom vodene pare u atmosferi, što povećava mogućnost nastanka takvih oluja. Unatoč zahtjevima za raketnom obranom od tuče, DHMZ nije podržao takve metode, navodeći da znanstvena zajednica nema dokaze o njihovoj učinkovitosti.

“Činjenica je da se tu radi o ogromnim energijama i da to što čovjek radi, kao što kažem, s postojećim metodama, nema nekog velikog utjecaja na razvoj takvih konvektivnih oluja. Ono što dosta često čujemo kao prigovor, nekad toga nije bilo tako – nekad nisu ni ovakve temperature bile, nismo se suočavali s takvim ekstremnim temperaturama, ali i oborinama. A s druge strane, isto tako treba reći da treba raditi na prilagodbi upravo na ove novonastale situacije što se vremena tiče”, zaključila je glavna ravnateljica DHMZ-a.