Situacija u KB Dubrava svakim danom sve više zabrinjava. Što se događa?

KB Dubrava jedan je od četiri izabrana primarno respiracijsko-intenzivistička centra u Hrvatskoj oformljenih pojavom epidemije koronavirusa. Riječ je o bolnicama u kojima se liječe teški bolesnici koji zahtijevaju mehaničku ventilaciju, odnosno respiratore, i ostale intenzivističke terapijske zahvate. Takvu odluku zdravstvenih vlasti vodstvo KBD-a dočekalo je kao priznanje kvalitete svoje bolnice i vlastitih organizacijskih sposobnosti.

No, vijesti koje posljednjih dana stižu iz bolnice na istoku Zagreba sugeriraju kako je KBD izgubila korak s Covid-19 bolešću. Najave kako bi zbog velike navale teških pacijenata mogli nastati problemi i ranije su periodički stizale iz KBD-a, ali nekoliko duboko uznemirujućih svjedočanstava liječnika koji ondje rade ukazuju na slom sustava. Prema onome što je izašlo u javnost, osoblje radi dvostruke smjene, pacijentima nedostaje ne samo lijekova ili higijenskih potrepština nego i hrane, a barem jedan razočarani liječnik odlazi nezadovoljan zbog organizacijskih slabosti KBD-a. Pripremili smo pregled situacije.

1. Kako je rastao broj pacijenata?

Broj teških pacijenata smještenih u KB Dubravi postojano raste posljednjih desetak dana. Još je 16. listopada koordinator bolničkog liječenja oboljelih od Covida-19 u KB Dubrava Ivica Lukšić rekao je kako ta bolnica ima 97 korona-bolesnika od predviđenih 160 kreveta, ali s porastom broja oboljelih kapaciteti bi mogli postati nedostatni. Vrlo brzo pokazalo se kako je dr. Lukšić bio u pravu: 19. listopada objavljeno je kako je na Covid odjelu 110 pacijenata, dok je svega dva dana kasnije slobodno bilo svega šest kreveta, što znači da je u Dubravi ležalo 154 pacijenata s teškim oblikom Covida.

Dan kasnije stigla je vijest kako Hitna služba KB Dubrave prestaje s radom, a 110 kreveta iz tog dijela bolnice bit će stavljeno na raspolaganje za bolesnike s koronavirusom. Konačno, ministar zdravstva Vili Beroš jučer je rekao kako je broj pacijenata u toj bolnici prešao 200. “Svakodnevno pratimo situaciju u KB-u Dubrava, gdje je sada glavni oslonac za prijem bolesnika. Ukupno imaju 226 hospitaliziranih, 26 više nego jučer, a 11 bolesnika je otpušteno. U tom smislu prilagođavamo se dalje, odredili smo prioritete”, rekao je Beroš.

2. Liječnici su na rubu snaga

Treba reći kako teško stanje u KB Dubravi nije isključiva posljedica loše organizacije i drugih propusta vodstva te bolnice. Nagli rast broja zaraženih u Zagrebu Dubravu je suočio s velikim brojem ozbiljnih slučajeva zaraze prevelikim za kadrovske kapacitete tog centra. Na taj dio problema jučer se požalila Marija Bilić, anesteziologinja intenzivistica na čija leđa je pao ogroman teret brige za teške bolesnike.

„Radimo u sjenama po 12 sati u skafanderima, a unutra provodimo četiri, no to se često produžuje na pet, šest sati. To je vrlo dinamično vrijeme. Mi doslovno ne stajemo. Potom malo izađemo, odmorimo, a zatim se odmah vraćamo”, opisala je liječnica, dodavši kako je psihički napor kojem su liječnici izloženi jednak fizičkom. „Radimo invazivne metode, bodemo vene, stavljamo sonde, svjetlost je upaljena dan i noć, znamo imati po tri smrtna ishoda u smjeni od 12 sati. To utječe na psihu“, požalila se dr. Bilić.

3. ‘Nedostatak strategije i nepostojanje cilja’

Dr. Božo Radić, zamjenik predsjednika bolničkog Povjerenstva za kvalitetu KB-a Dubrava dao je otkaz, koji je obrazložio u dopisu koji citira Večernji list. U pismu naslovljenom na doc. Josipa Ćurića, pomoćnika ravnatelja za kvalitetu zdravstvene zaštite, Radić se žali kako Služba za kvalitetu „više ne može izvršavati svoje obaveze prema pacijentima i osoblju u sadašnjim uvjetima rada i organizacije KBD-a, posebno imajući u vidu PRIC (Primarni respiracijsko-intenzivistički centar) KBD.“

U nastavku pisma navodi kako je SLK izvršavala sve zadatke, ali zbog okolnosti koje su zavladale u bolnici sada je prisiljen podnijeti ostavku: „Nažalost, nedostatkom strategije planiranja i nepostojanjem cilja, uspostavljanjem paranormalnih tijela, smatram da je utjecaj SLK intencijski minoriziran“, navodi dr. Radić. U drugom dijelu pisma spominje i „stvaranje atmosfere kolektivnog straha i retorike ratnog stanja“ kao jedan od razloga za ostavku. Usprkos svima nabrojanim okolnostima, Radić na kraju dopisa navodi kako je i nakon raskida ugovora 1. studenog spreman kao liječnik volonterski raditi u KB-u Dubrava.

4. Nema hrane, lijekova, kisika…

Ako je bilo nekih nedoumica o težini stanja koje vlada u KB Dubravi, danas ih je otklonilo javno pismo liječnice koja je jasno opisala kaos koji ondje vlada. Dotična liječnica ne samo da je pobrojala čega u bolnici sve nedostaje, nego je napisala kako je više puta nadležnima ukazivala na probleme s kojima se svakodnevno susreće, a koji usprkos njezinim apelima ostaju neriješeni.

Prema onome što navodi anonimna liječnica, u KB Dubravi nema dovoljno hrane za sve pacijente koji ondje leže, a nedostaje i lijekova. Posebno užasava tvrdnja kako je pacijentica s metastatskim karcinom u kostima umjesto snažnog analgetika dobila Lupocet koji nije dovoljan da ublaži bolove koje trpi. Liječnica piše kako je zbog nedostatka terapije izložena napadima pacijenata i članova njihovih obitelji, ali ne postoji ništa što ona može učiniti osim na to upozoriti nadležne.

Velike probleme u Dubravi izaziva i nedostatak higijenskih potrepština, a jedna je pacijentica, stoji u pismu, tri dana bila gola jer za nju nije bilo odjeće. Liječnica spominje i slučaj kada nije bilo kisika u bocama za bolesnicu koja je zbog toga bila respiratorno ugrožena. Uz sve ostalo, u Dubravi nedostaje i osoblja, pa tako doktorica navodi kako do 22. ovog mjeseca u vizitama nisu sudjelovale medicinske sestre pa nije bilo prijenosa podataka o pacijentima zbog čega liječnicima nije poznato tko je i je li primio propisanu terapiju.

5. Beroš šalje inspekciju

Pismo anonimne liječnice danas je izazvalo reakciju ministar zdravstva Vilija Beroša, koji je najavio da će u KB Dubravu poslati inspekciju sa zadatkom da istraži njezine tvrdnje. Beroš je rekao kako će zdravstvena inspekcija provjeriti je li bilo neadekvatnog postupanja u opskrbi hranom, lijekovima, kisikom ili bilo čime drugim. „Ovo je jedna nova kriza koja se ne može usporediti ni s jednom dosadašnjom krizom, osim s Domovinskim ratom, i tu je potreban određeni brzi odgovor i prilagodba novim okolnostima“, kazao je.

Beroš je naglasio kako je KBD preuzela najveći dio odgovora prema oboljelima od Covida-19, zbog čega bolnici treba pomoć. „Već se radi na preraspodjeli kadrova, ne samo liječnika i medicinskih sestara, i učinit ćemo sve da pomognemo KB Dubrava da funkcioniraju na najbolji način“, rekao je Beroš.