Stručnjaci se već neko vrijeme pitaju mogu li respiratori pogoršati stanje kod pacijenata s koronom. Evo što znaju

Dok zdravstveni dužnosnici po cijelome svijetu nastoje nabaviti respiratore za liječenje bolesnika s koronavirusom, neki liječnici ne smatraju da je korištenje respiratora u svim slučajevima dobra ideja. Razlog tome je što su neke bolnice zabilježile neuobičajeno visoke stope smrtnosti bolesnika s koronavirusom koji su bili na respiratorima, pa liječnici brinu da aparati štete nekim pacijentima, javlja ABC News.

Tretmani liječenja koji se razvijaju ističu činjenicu da liječnici još uvijek uče najbolji način za upravljanje novim koronavirusom. Mehanički respiratori upuhuju kisik pacijentima čija pluća propadaju. Korištenje respiratora uključuje sediranje pacijenta i stavljanje cijevi u grlo. Smrti kod takvih bolesnika su česte, bez obzira na razlog zbog kojeg im je potrebna pomoć kod disanja.

Nije jasan razlog zašto ljudi na respiratorima umiru

Stručnjaci općenito govore da 40 do 50 posto pacijenata s teškim respiratornim distresom umire dok su na respiratorima. A čak je oko 80 posto pacijenata s COVID-19 priključenih na respiratore u bolnicama u New Yorku umrlo. Slična izvješća stižu iz Kine i Velike Britanije. Malena studija iz Wuhana ustanovila je da 86 posto takvih pacijenata umire. Razlog nije jasan. Nagađa se da ima veze u kojemu su stanju pacijenti prije zaraze. Ili se možda radi o tome koliko su teško bili bolesni u trenutku stavljanja respiratora, kažu stručnjaci.

Neki liječnici se pitaju mogu li respiratori pogoršati stanje kod određenih bolesnika pojačanjem štetne reakcije imunološkog sustava. Stručnjaci kažu da respiratori vremenom mogu naštetiti pacijentu jer kisik pod visokim pritiskom ulazi u sićušne vrećice zraka u plućima pacijenta.

Može pogoršati ozljede pluća

Mehanička ventilacija nije bezopasna i može pogoršati ozljede pluća pa su liječnici vrlo oprezni kod korištenja. Opasnosti se mogu ublažiti ograničavanjem pritiska i veličine udisaja. Liječnici nastoje pacijente držati što dulje podalje od respiratora i pokušavaju drugim tehnikama.

Okreću pacijente da leže u drugačijem položajima da bi se različiti dijelovi pluća bolje prozračili. Daju više kisika kroz cjevčice u nosu ili druge uređaje. Neki liječnici eksperimentiraju dodavanjem dušičnog oksida u smjesu da bi se poboljšao protok krvi i kisika do najmanje oštećenih dijelova pluća. Uspije li se stanje popraviti bez intubiranja, ishod je vjerojatnije bolji.

Pacijenti s bakterijskom upalom pluća na respiratorima provedu dan dva. A pacijenti s koronavirusom znaju biti na respiratoru sedam, deset ili 15 dana. Zbog toga i postoji velika zbrinutost da respiratora neće biti dovoljno da će liječnici morati donositi odluku tko će živjeti jer aparata nema dovoljno. Respirator nije terapija nego mjera potpore dok se čeka da se tijelo oporavi.