Stručnjaci skupljaju podatke kako bi shvatili tko i koliko teško obolijeva od koronavirusa. Evo što dosad znaju

Novi koronavirus ne napada sve ljude jednako, starije osobe i osobe koje su bolesne rizična su skupina i kod njih se mogu razviti teži simptomi. Osim toga, čini se da bi muškarci mogli biti podložniji obolijevanju od virusa Covid-19. Zdravstveni stručnjaci pokušavaju utvrditi sa što većom sigurnošću tko je u većoj opasnosti od zaraze, a tko je u najvećoj opasnosti od razvoja teške ili smrtonosne bolesti. S takvim informacijama liječnici bi znali koga trebaju tretirati agresivnije, i znalo bi se koje točno mjere opreza treba poduzimati, piše STATNews.

Tri mjeseca nakon izbijanja epidemije, istraživanje pokazuje sljedeće: većina slučajeva u Kini, 87 posto, bili su ljudi od 30 do 79 godina, izvijestio je Kineski centar za kontrolu bolesti. Školska djeca i ljudi u dvadesetim godinama susreću se s puno drugih ljudi, u školi, na poslu, u javnome prijevozu, no izgleda da se ne zaraze značajnom brzinom. Tek je 8,1 posto slučajeva dvadesetogodišnjaka, 1,2 posto tinejdžera, a 0,9 posto djece mlađe od 9 godina.

Stopa smrtnosti viša je kod starijih

WHO kaže da su u Kini 78 posto slučajeva, do 20.veljače, bili ljudi od 30 do 69 godina. U Kini je umrlo 2,3 od potvrđenih slučajeva zaraze. Kod osoba starijih od 80 godina stopa smrtnosti je 14,8 posto što vjerojatno odražava prisutnost drugih bolesti, slabiji imunitet ili jednostavno pogoršanje općeg zdravlja. Kod pedesetogodišnjaka stopa smrtnosti je 1,3 posto, četrdesetogodišnjaka 0,4 posto, a kod osoba od 10 do 39 godina 0,2 posto.

Rizik smrti povezan s dobi vjerojatno odražava snagu ili slabost dišnog sustava. Otprilike pola pacijenata u bolnici u Wuhanu razvilo je sindrom akutnog respiratornog distresa kod kojeg se tekućina nakuplja u malim zračnim vrećama pluća. To ograničava unos zraka u pluća smanjujući dotok kisika u vitalne organe. Pola bolesnika koji su razvili ovaj sindrom je umrlo. Pacijenti sa sindromom imali su prosječnu dob od 61 godine, a prosječna dob onih koji nisu imali sindrom bila je 49 godina.

Starija dob može Covid-19 učiniti ozbiljnijim, starost povećava rizik da će se dišni sustav ugasiti pod virusnim napadom. S druge strane, mlada dob djeluje zaštitnički. Osobe mlađe od 18 godina čine tek 2,4 posto svih prijavljenih slučajeva. U Wuhanu, sredinom siječnja, nijedno dijete nije oboljelo. Djeca ne pokazuju znakove bolesti ni ako su zaražena. Slučajevi među djecom i tinejdžerima su rijetki. Jedno objašnjenje kaže da su mala djeca u blizini regije Hubei izložena drugim koronavirusima što im možda daje barem djelomični imunitet.

Muškarce virus napada više?

Učinak spola manje je jasan, preliminarni podaci pokazuju da su muškarci podložniji. WHO je utvrdio da muškarci čine 51 posto slučajeva. Studija na pacijentima u Wuhanu utvrdila je jaču neravnotežu, 58 posto oboljelih muškaraca, piše u New England Journal of Medicine. Moguće je da neravnoteža spolova odražava obrasce putovanja i kontakte pa su muškarci izloženiji virusima, a ne radi se o biološkim razlikama.

Među hospitaliziranim pacijentima neznatno prevladavaju muškarci, pišu američki znanstvenici u časopisu JAMA. Da bi se točno utvrdilo postoje li razlike s obzirom na spol, potreban bi bio neetičan eksperiment, izložiti virusu 1000 sličnih muškarca i žena i promatrati tko će se razboljeti. Razlika u obolijevanju između spolova nije velika, ali je razlika u stopi smrtnosti stvarna. Žene umiru po stopi od 1,7 posto, a muškarci 2,8 posto. Razlika možda ipak proizlazi iz prijavljenih bolesti koje imaju.

Muškarci imaju veću učestalost kroničnih bolesti, primjerice kardiovaskularne bolesti. U prvoj velikoj studiji znanstvenici u Kini analizirali su 1590 pacijenata iz cijele zemlje. Postojeće bolesti utjecale su na primanje pacijenata na intenzivnu njegu, priključivanje na respirator i smrt. Uzimajući u obzir dob i status pušenja, otkriveno je 399 pacijenata s barem još jednom dodanom bolešću ima 79 posto veću šansu da im treba intenzivna njega, respirator ili umiru, izašlo je prošloga tjedna na stranici medRxiv, na kojoj se objavljuje istraživanje prije nego je pregledano.

Druge dijagnoze pogoršavaju stanje

Čak 130 pacijenata s dvije ili više dodatnih bolesti imalo je 2,5 puta veći rizik za loš ishod. To se uklapa u ono što se zna o drugim respiratornim virusima. Karcinom podiže rizik obolijevanja za 3,5 puta, KOPB 2,6 puta, a dijabetes i hipertenzija za oko 60 posto. Posljednja brojka je možda podcijenjena jer ljudi koji puta ni ne znaju da imaju dijabetes ili visoki tlak.

Stopa rizika za one s kardiovaskularnim bolestima je 10,5 posto, 7,3 posto za dijabetes, 6,3 posto za osobe s kroničnim respiratornim bolestima kao kronična opstrukcijska bolest pluća KOPB, 6 posto za osobe s hipertenzijom i 5,6 posto za karcinom. Temeljna bolest mogla bi promijeniti tijek Covid-19 virusa. U jeku epidemije u Wuhanu, 37 od 230 pacijenata koji su išli na dijalizu, oboljelo je.

Nitko nije trebao respirator ili intenzivnu skrb, šest je umrlo, što je smrtnost od 16 posto. Neobično je da nitko od šestorice nije umro zbog upale pluća. Uzroci smrti bili su srčane bolesti, moždani udar ili visoka razina kalija u krvi zbog zatajenja bubrega. Visoka stopa smrtnosti nije posljedica virusa nego pogoršanje postojeće bolesti.

Trudnice nisu u ugroženoj skupini

Početkom veljače kineski državni mediji objavili su da je žena zaražena virusom rodila dijete koje je testirano pozitivno. Novorođenčad se može zaraziti zbog blizine pacijenta, kao i svi drugi ali je stvorena bojazan da se beba zarazila putem placente. Tek je jedna malena studija istraživala takav vertikalni prijenos, znanstvenici sa sveučilišta Wuhan otkrili su da od 9 zaraženih trudnica, sve su imale carski rez, niti jedna nije prenijela virus na dijete. Što se tiče majki, virus za trudnice nije osobito opasan, barem na temelju ove male studije.

Trudnoća inače potiskuje imunološki sustav, tako da on ne napada fetus, trudnice su osjetljive na respiratorne patogene, ali niti jedna nije dobila tešku upalu pluća. Možda je imunosupresija zapravo korisna. Kineski znanstvenici kažu da neki od najozbiljnijih simptoma koronavirusa proizlaze iz divljanja imunološkog sustava. Ekstremni imunološki odgovor nazvan oluja citokina, poplava imunoloških stanica i biokemijskih tvari koje proizvode, razaraju tkivo pluća.