Evo što se dosad zna o tome kako koronavirus utječe na oboljele, ovisno o dobi i zdravlju

Kako sve više saznajemo o koronavirusu, sve je jasnije da se rizik teže bolesti i smrti povećava s godinama oboljele osobe, piše The Conversation. Čini se da virus na djecu mlađu od 9 godina nema utjecaja i kod njih bolest dolazi bez ili s blagim simptomima.

Osobe starije od 80 godina i osobe s kroničnim bolestima su najugroženije. Prema sadašnjim brojkama, od zaraženih osoba starijih od 80 godina otprilike 15 posto će umrijeti. Stopa smrtnosti počinje se povećavati kada osoba ima više od 50 godina. Ljudi ispod 50 godina imaju stopu smrtnosti od 0,2 do 0,4 posto, oni od 50 do 59 godina – 1,3 posto.

Stariji su najugroženiji

Za osobe od 60 do 69 godina stopa smrtnosti je 3,6 posto, u dobi od 70 do 79 godina 8,0 posto, za starije od 80 godina smrtnost je 14,8 posto. Slična slika pojavljuje se ako se gleda na veći rizik od teških kroničnih bolesti i prikrivenih stanja.

Stopa smrtnosti za one koji nemaju osnovna kronična stanja je otprilike 1 posto. Za srčane bolesnike stopa smrtnosti je 10,5 posto, za dijabetičare 7,3 posto. Kronične respiratorne bolesti poput astme i KOPB imaju smrtnost 6,3 posto, za hipertenziju je 6,0 posto, za karcinom 5,6 posto.

Vjerojatnost nastanka kroničnih stanja značajno se povećava s godinama. Ali prisutnost kroničnih stanja samo djelomično objašnjava visoku stopu smrtnosti od koronavirusa kod starijih ljudi. Kako starimo naš imunološki sustav slabi. To nas čini ranjivijima na infekcije svih vrsta. I bilo kakav izazov organizmu može nanijeti više štete.

Srčani bolesnici imaju teže simptome

Kada se kod starijih osoba aktivira imunološki sustav, veća je vjerojatnost pojave koja se zove citokinska oluja. Imunološki sustav sklon je pretjeranoj reakciji i stvara previše kemikalija za borbu protiv infekcije. Na taj način nastaje teška upalna reakcija koja može izazvati veliku štetu, pa i zatajenje organa.

Ne zna se zašto je najveći faktor rizika za umiranje od koronavirusa srčana bolest. To ne znači da infekcija nužno uzrokuje srčani udar, samo osobe sa srčanim problemima vjerojatno teže obole i umru od komplikacija. Povećani rizik za one koji imaju dijabetes, poput glumca Toma Hanksa, možda je lakše razumjeti.

Dijabetes smanjuje imunološku funkciju i otežava borbu protiv virusnih infekcija. Povišena razina šećera u krvi kod osoba s dijabetesom može pružiti idealnije okruženje za napredovanje virusa. Povećani rizik teške bolesti COVID-19 kod ljudi s kroničnom respiratornom bolesti pluća kao što je astma i KOPB, je najjasniji osobito ako bolest nije pod dobrom kontrolom.

Moramo paziti na ranjive

Takva stanja će infekcija k0ronavirusom pogoršati. Zbog toga, ako spadate u ranjivu skupinu ili imate bliski kontakt s nekime tko jest, budite iznimno pažljivi s higijenom. Ruke perite i dezinficirajte često, ne kupujte novcem, plaćajte karticom na dodir, izbjegavajte grupe s više ljudi.

Tražite od radnika javnog prijevoza ili taksija da otvore prozore gdje je moguće, redovito čistite i dezinficirajte površine koje se često dodiruju. Čak i ako ste mladi i zdravi i ne osjećate da ste u nekom riziku, imajte na umu da imate važnu ulogu u zaustavljanju širenja virusa na one ranjivije.