Stručnjaci vrlo detaljno otkrivaju kakvu biste glazbu trebali slušati ukoliko želite povećati produktivnost i koncentraciju

Trebali biste izbjegavati glasnu glazbu i birati skladbe koje prate vaš tempo rada

FOTO: Valo TV/Flickr

Kad radimo, često nam dolaze smetnje sa svih strana, zbog kojih nam se teško koncentrirati, pa često posao ne možemo obaviti dobro ili do kraja. No, glazba i njena učinkovitost u situacijama kada smo zaposleni upitne su, prenosi Business Insider.

Naravno, glazba može pomoći kod koncetracije, no nije svaka vrsta glazbe dobra za svaku vrstu posla. Stručnjaci sa Sveučilišta u Birminghamu svojom studijom tvrde kako slušanje glazbe može pomoći u boljem obavljaju jednostavnijih zadataka, kao što je provjeravanje e-mailova, čišćenje računala ili slaganje dokumenata. No, kada je riječ o pronalasku savršene glazbe za obavljanje zahtjevnijih zadataka, to i nije toliko jednostavno.

Ali stručnjaci su i ovdje uspjeli pronaći rješenje, pa su, na temelju onoga što znaju o glazbi i povećanju produktivnosti uz pomoć nje, odredili kakva vrsta glazbe je pogodna za slušanje tijekom obavljanja zadataka koji zahtijevaju veću koncentraciju.

Glazba koja uključuje zvukove iz prirode

Znanstvenici s Instituta Rensselaer Polytechnic nedavnom su studijom otkrili kako zvukovi prirode zaista mogu povećati koncentraciju i popraviti raspoloženje. Slušanje zvukova vjetra, lišća i vode može, čini se, zaista biti korisno.

Otkrili su kako zvukovi prirode mogu vrlo dobro zamaskirati govor i šumove te istovremeno popraviti kognitivne funkcije, povećati koncentraciju i popraviti cjelokupno raspoloženje. Zvukovi s planina, koje su koristili u svom istraživanju, bili su dovoljno blagi i ni na koji način nisu ometali koncentraciju ispitanika.

Glazba koja vas opušta i koju volite

Glazba koja vas inače opušta i koju volite dobra je za rad
Glazba koja vas inače opušta i koju volite dobra je za rad Valo TV/Flickr

Glazba koja vas opušta i u kojoj inače uživate može vam pomoći da se osjećate bolje, tvrde stručnjaci. Teresa Lesiuk, profesorica glazbene terapije sa Sveučilišta u Miamiju, tvrdi kako su osobne preferencije kod odabira glazbe za rad jako bitne, osobito kod ljudi koji još uvijek nisu previše vješti u svom poslu.

Ispitanici u njenom istraživanju koji su tijekom obavljanja zadataka slušali glazbu koju vole i koja ih opušta, obavljali su ih brže i imali su puno bolje ideje od onih kojima glazba nije podigla raspoloženje. “Kada ste pod stresom, može se dogoditi da neku odluku donesete previše brzopleto, jer vam je koncentracija jako slaba. No, kada vam je raspoloženje dobro, lakše ćete pronaći više opcija i rješenja”, izjavila je Lesiuk za New York Times.

Ali to mora biti glazba u kojoj uživate umjereno

No, tijekom rada se ne preporuča glazba koja dovodi u ekstazu
No, tijekom rada se ne preporuča glazba koja dovodi u ekstazu Chelsea Ann/Flickr

Jedna odvojena studija pak predlaže da je možda puno bolji odabir glazba koja vam se sviđa, ali ne do te mjere da vas dovede do stanja ekstaze. Znanstvenici s katoličkog Sveučilišta Fu Jen tvrde kako glazba koja vam se jako sviđa ili jako ne sviđa nije dobar odabir, jer smanjuje koncentraciju i ometa vaš rad, dok je najbolji odabir glazba koja vam se sviđa umjereno.

Glazba bez teksta

Sudeći prema istraživanjima provedenima na Sveučilištu Cambridge, zvukovi nisu ti koje bismo trebali kriviti kada je riječ o ometanju koncentracije tijekom obavljanja zadataka. Glavni su krivac, tvrde, riječi i tekstovi pjesama, koji nas često ometaju, jer uz to što se koncentriramo na posao, pokušavamo shvatiti što taj netko u pjesmi govori, zbog čega zadatak ne možemo zadovoljavajuće obaviti.

Tekstovi pjesama, kao i govor općenito, ometali su čak 48 posto njihovih ispitanika u studiji koju su proveli 2008. godine. Stoga, kad pokušavate utišati nečiji razgovor koji vas ometa pri radu, ne biste trebali birati glazbu koja sadrži tekstove, jer bi se vaš fokus tada samo premjestio s razgovora pojedinaca u vašoj blizini na govor unutar pjesme.

Glazba koja prati vaš tempo rada

Ukoliko je vaš tempo rada sporiji, birajte sporiju glazbu - i obrnuto
Ukoliko je vaš tempo rada sporiji, birajte sporiju glazbu – i obrnuto Francoise/Flickr

Jedna kanadska studija pokazala je kako su ljudi postizali bolje rezultate na testovima inteligencije kad su slušali brzu glazbu. Stoga, ako vaš posao zahtjeva brži tempo, upravo biste takvu, brzu glazbu, trebali odabrati kao pozadinu za rad. Stručnjaci u tom slučaju preporučaju barokne skladbe, a studije provedene na Sveučilištima u Baltimoreu i Philadelphiji pokazale su kako su radiolozi koji su slušali baroknu glazbu tijekom radnog vremena imali znatno bolje rezultate rada.

Još jedna studija, provedena na Fakultetu inženjerstva u Maleziji, pokazala je da se ispitanicima koji su slušali glazbu koja sadrži do 60 bitova u jednoj minuti znatno smanjio stres te povećala relaksiranost. U glazbenim terminima, to bi bio tempo largo, odnosno bila bi to glazba koja nije baš previše brza, već je umjerenog do sporijeg tempa. Stoga, ukoliko obavljate zadatke umjerenijim ili sporijim tempom, pokušajte s odabirom takve glazbe.

Glazba umjerene glasnoće

Jako glasna glazba i zvukovi dekoncentriraju u radu koji zahtjeva fokus
Jako glasna glazba i zvukovi dekoncentriraju u radu koji zahtjeva fokus Jaymis Loveday/Flickr

Znanstvenici sa Sveučilišta u Illinoisu, Vancouveru i Virginiji tvrde kako je umjerena glasnoća glazbe koju slušate tijekom obavljanja radnih zadataka najpogodnija za koncentraciju i kreativno razmišljanje. Studije su pokazale kako tiha i umjerena glasnoća potiču apstraktno razmišljanje, dok jako glasna glazba smanjuju sposobnost mozga da prima i obrađuje informacije.