Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Studija je proučavala u kojem smo trenutku života najmanje sretni: oko 47. godine

U razvijenim zemljama ljudi su najnesretniji u dobi od 47,2 godine, u zemljama u razvoju malo kasnije, sa 48,2 godine

ZADNJA IZMJENA: sij 16, 2020
Foto: Getty Images/iStockphoto

Prema novoj ekonomskoj studiji, Američkog nacionalnog ureda za ekonomska istraživanja koja je distribuirana u ponedjeljak, kaže se da srednja dob nije najsretnije razdoblje života, a vrhunac nesretnosti u razvijenom svijetu, ljudi osjećaju kada im je 47,2 godina, piše Bloomberg.

Nitko ne može reći sa sigurnošću ali smatra se da se pritisci i strepnje oko posla i obitelji rastu tijekom godina sve dok ne stignemo u sredinu četrdesetih godina, a tada počinju padati. U skladu s time osjećaj sreće se smanjuje.

Vrijedi za sve zemlje, neovisno o visini plaća i dužini života

Profesor na koledžu Darmouth, David Blanchflower, bivši kreator politike Bank of England, proučavao je podatke u 132 zemlje kako bi izmjerio odnos starosti i onoga kako se osjećamo.

Znanstvenik zaključuje da u svakoj zemlji postoji krivulja sreće koja je tijekom života u obliku slova U, s najnižom točkom u razvijenim zemljama u dobi od 47,2 godine, dok zemlje u razvoju dosegnu najnižu točku malo kasnije, sa 48,2 godine, ali obrazac ostaje isti.

Profesor Blanchflower piše da “putanja krivulje vrijedi u zemljama gdje je median plaće visok i gdje nije, i gdje ljudi žive dulje i gdje ne.”

Anksioznost, usamljenost, tuga, depresija

Parametri nesreće korišteni u studiji uključuju sljedeće osjećaje: “očaj, anksioznost, usamljenost, tugu, depresiju, loše živce, fobiju, paniku, nemiran san, gubitak samopouzdanja, nemogućnost prevladavanja teškoća, osjećaj neuspjeha, osjećaj izostavljenosti, napetost i misli o sebi kao o beskorisnoj osobi.” Drugim riječima, radi se o krizi srednjih godina.

Istraživanje ima sve veću važnost u vremenu kada unutar društva raste svijest o važnosti očuvanja mentalnog zdravlja, posebno u vrijeme financijske krize i porasta globalizacije.

“Otpornost zajednica, zaostalih u globalizaciji, umanjila je velika recesija, što je posebno teško palo ljudima koji su krizu srednje dobi prolazili s malo resursa,” napisao je Blanchflower u posebnoj studiji.

Eva Benedik
Telegram autor
1839 članaka Više o autoru
Više s weba