Sve se više raspravlja o tome jesu li umjetni zaslađivači doista bolji od šećera, no konkretnih dokaza za to još nema

Puno zaslađivača jesu kemikalije ali nisu opasne za zdravlje

Aspartam se nalazi u proizvodima poput Coca Cole Zero
FOTO: Flickr/Mike Mozart

Posljednjih nekoliko godina naveliko se raspravlja o tome da li su za zdravlje lošiji umjetni zaslađivači ili šećer. Dostupni dokazi sasvim sigurno pokazuju da postoji veza između konzumacije dodanih šećera i niza zdravstvenih problema, a niti jedan dokaz nije otkriven o šteti umjetnih zaslađivača.

Desetljećima se o umjetnim zaslađivačima misli da sadrže za zdravlje opasne kemikalije. Puno zaslađivača jesu kemikalije ali nisu opasne za zdravlje. Jedan od najstarijih umjetnih zaslađivača je saharin. Od 1980. počelo se upozoravati da proizvod može biti opasan, govorilo se da sadrži saharin koji izaziva karcinom kod laboratorijskih životinja.

Velike količine saharina uzrokuju karcinom

Što je bila osnova za ovakvu osudu? Članak objavljen u časopisu Anali onkologije iz 2004. bilježi da je napravljeno 50 studija koje su pratile učinak saharina na miševe. Dvadest od tih studija su bile studije jedne generacije, nisu promatrale potomke. U samo jednoj od tih studija ustanovljeno je da ogromne količine saharina izazivaju karcinom, i to kod vrste miševa koji često imaju parazit u mjehuru koji ih čini osjetljivima na saharinom samo potaknut rak mjehura.

2346229328_3277bd1fc3_o
Flickr/Clay Junell

Studije na miševima kroz dvije generacije, gdje su im davane velike količine saharina, pokazale su da kod njihovih nasljednika ima više karcinoma mjehura. Ova veza nikada nije dokazana kod ljudi. Jednostavno se čini da miševi druge generacije češće obolijevaju od karcinoma mjehura. Dajte im i velike količine C vitamina i isto će oboljeti od karcinoma. Studije na ljudima napravljene u Velikoj Britaniji, Danskoj, Kanadi i Sjedinjenim državama nisu našle vezu između saharina i karcinoma mjehura.

Predstavljanje aspartama

Temeljem najnovijih studija, saharin je skinut sa liste kancerogenih proizvoda ali mišljenje da je štetan već je formirano. Nije učinjeno baš ništa u obranu saharina da bi se osjećali sigurni ako ga konzumiramo.

Drugi umjetni zaslađivači nisu prošli ništa bolje. Nakon mrskog saharina, u Americi je predstavljen aspartam. Prve studije pokazale su da aspartam nije uzrokovao karcinom kod životinja pa je proglašen sigurnijim od saharina. Ali 1966. godine objavljena je studija u časopisu The Journal of Neuropathology and Experimental Neurology pod naslovom “Da li je povećan broj tumora mozga povezan sa aspartamom?”

Nema dokaza o štetnosti aspartama

Puno ljudi zanemarilo je upitnik na kraju naslova. A u studiji se zapravo tvrdilo da je karcinom mozga postao češći od 1975 do 1992. godine. Većina oboljelih imala je iznad 70 godina, a oni ni nisu glavni konzumenti aspartama. Aspartam je odobren tek 1981.godine pa ga je nemoguće kriviti za povećanje tumora mozga. Kasnije studije na većem uzorku nisu našle nikakvu vezu.

Nasumična kontrola zdravlja ljudi koji su konzumenti umjetnih sladila, napravljena 1998. godine, nije otkrila nikakve neuropsihološke ili bihevioralne poremećaje koje bi izazvao aspartam. Čak i 10 puta veća količina nema utjecaja na djecu sa poremećajem pažnje. Izvještaj o sigurnosti aspartama iz 2007. godine, objavljena u Critical Reviews in Toxicology, utvrdila je da nema nikakvog dokaza o štetnosti aspartama.

Problem dodanih šećera

Samo ljudi sa fenilketonurijom, vrlo rijetkim, nasljednim metaboličkim poremećajem, moraju ograničiti uzimanje aspartama jer je fenilalanin jedna od komponenti aspartama. Za većinu ljudi aspartam je u redu. Neki puta umjetni zaslađivači ako se uzimaju u većim količinama, mogu izazvati proljev.

Djeca prosječno konzumiraju između 282 i 362 kalorije dnevno dodanih šećera WRStore

A što je sa šećerom? Govorimo o dodanim šećerima, a ne o onima koji se u hrani prirodno nalaze, kao na primjer u voću. Ovi šećeri uglavnom, nisu problem. Dodani šećeri jesu. Američki Centar za prevenciju bolesti i kontrolu izvještava da djeca prosječno konzumiraju između 282 i 362 kalorije dnevno dodanih šećera. To znači da je otprilike 15 posto kalorija od dodanih šećera. Odrasli su nešto bolji ali ne previše.

Dodani šećeri povezani s dijabetesom tipa II

Brojne studije pokazuju da je uzimanje dodanih šećera povezano sa dijabetesom tipa II. Oni koji konzumiraju previše šećera dva puta povećavaju rizik ranijeg umiranja od kardiovaskularnih bolesti. To svakako ne iznenađuje jer previše šećera vodi debljanju, povećanu masnoća i težine, općenito.