Svi se pitaju kakva će biti zima i hoće li biti snijega. Meteorologinja: 'Čekaju nas jedna ili dvije polarne epizode'
Pojasnila je i promjene godišnjih doma i iznadprosječne temperature
Meteorologinja Dunja Mazzocco Drvar, direktorica zaštite prirode u WWF-u, za N1 je analizirala utjecaj klimatskih promjena na trenutne vremenske ekstreme i sezonske promjene. Pojasnila je i kakva nas zima očekuje i odgovorila na pitanje možemo li očekivati snijeg.
Naglašava da, iako nije moguće povezati svaki ekstremni vremenski događaj s klimatskim promjenama, postoji jasna indikacija da su neki od njih rezultat tih promjena. Mazzocco Drvar ističe da globalno zagrijavanje od jedan do dva stupnja u posljednjih 100-150 godina ukazuje na povezanost s klimatskim promjenama, a toplinski valovi i ekstremne vremenske situacije sve su češći.
‘Novo normalno’
“Neki od najtoplijih mjeseci su bili lipanj, srpanj, kolovoz, globalno i u Hrvatskoj”, govori meteorologinja. Kaže i kako je ovo što se događa na moru već viđeno, ali nikada u ovom opsegu. Posebno je istaknula nedavne poplave na obali koje su uzrokovane uzastopnim plimama, što se do sada nije dogodilo u tolikom opsegu. Govoreći o primjeru Splita, istaknula je da je taj grad zabilježio 76 tropskih noći, a broj takvih noći vjerojatno će nastaviti rasti, što bi moglo rezultirati ljetnom sezonom obilježenom tropskom klimom.
“Bojim se da naša djeca neće doživjeti povratak na staro. Nadam se da će doživjeti trenutak kad ćemo zaustaviti štetno djelovanje. Negdje tamo prema kraju stoljeća, možda ćemo moći doživjeti to da krenemo prema stanju koje smo mi u našem djetinjstvu poznavali kao normalu”, ističe.
Kad je riječ o promjenama u godišnjim dobima, Mazzocco Drvar tvrdi da je situacija koju sada poznajemo postala nova normala. Snijeg se sve rjeđe javlja, a sezonske promjene postaju manje uočljive. Posljednji malo trajniji snijeg je bio 2007. ili 2008.
Toplija zima
“Današnja djeca, barem u urbanim sredinama, ne znaju kako je živjeti u sredinama u kojima ima snijega. Jako se puno toga mijenja. Sezone već sada vidimo da se mijenjaju, vidimo produženje ljetne sezone. Nije isto kroz cijelu godinu. Kod nas je u perspektivi do sredine stoljeća, jasno da ćemo najveća zatopljenja osjećati upravo ljeti. Sljedeća sezona je zima, primjećujemo porast temperature. A onda dolaze proljeće i jesen kao sezone koje manje reagiraju”, objašnjava.
“Sad imamo taj famozni El Nino. Imali smo tri godine negativne faze, La Ninu. El Nino se događa u Pacifiku i ima određene oscilacije i utječe na ponašanje vremenskih uzoraka na cijeloj Zemlji. Znanstvenici su već predviđali da će s prvim El Ninom pojačati i sve ovo što znamo kao klimatske promjene jer on donosi nešto toplije vrijeme”, objašnjava.
Meteorologinja ističe da nas čeka zima koja će biti toplija od prosjeka. “Ali u nekom ćemo trenutku imati jednu ili dvije snažnije epizode s polarnim zahlađenjima koja nam znaju doći. Imali smo to prije, sa snijegom u Splitu, ledom u moru… Možemo očekivati toplu zimu u nekom srednjaku, ali pripremila bih se na, vjerojatno u kasnijoj zimi, pokoju epizodu s nekim ekstremnijim vremenom”, zaključuje.