Treba li stvarno zatvoriti sve srednje škole u zemlji ili ovaj model po županijama funkcionira?

Treba li zatvoriti sve srednje škole u državi i prebaciti ih na online nastavu po uzoru na fakultete ili je posve adekvatan aktualni model prema kojemu se takve odluke donose na županijskim razinama? Ova se pitanja već tjednima postavljaju prosvjetnim vlastima i epidemiolozima, a njihova su mišljenja često suprotstavljena. S jedne strane, Ministarstvo na čelu s Radovanom Fuchsom argumentira da za to nema potrebe jer škole u suradnji s epidemiolozima i županijskim stožerima najbolje mogu procijeniti je li situacija takva da je nužno prijeći na online nastavu.

Dok je negdje to nužnost, rezoniraju, takav slučaj nije u nekom drugom dijelu Hrvatske. S druge strane, liječnici i epidemiolozi problematiziraju broj detektiranih slučajeva u školama, odnosno broj stvarno zaraženih učenika i asimptomatskih slučajeva, zatim činjenicu da srednjoškolci putuju javnim prijevozom do škole i slično. No kakva je zapravo situacija u srednjim školama po županijama? Telegram je od Ministarstva obrazovanja zatražio cijeli set podataka o zaraženim srednjoškolcima i njihovim nastavnicima u posljednja dva tjedna.

Zaraženo 2 posto hrvatskih srednjoškolaca

Od ukupno 145.674 srednjoškolaca, njih 2955 bilo je zaraženo koronavirusom u razdoblju od 18. studenog do 2. prosinca. Drugim riječima, udio pozitivnih među srednjoškolcima u tom je periodu 2,03 posto. Od 400 srednjih škola u Hrvatskoj, u njih 363 pojavila se Covid zaraza, a 37 škola u ovom je razdoblju bilo Covid free. Kada te podatke svedemo na razinu razrednih odjeljenja – kojih je 7517 u srednjim školama Hrvatske – u njih 1543, tj. u 20,5 posto srednjoškolskih razreda bilo je pozitivnih učenika.

Zanimljivi su i podaci o tome kako se Covid pojavljivao na razini razreda tijekom zadnja dva tjedna. U 1216 razreda zabilježen je tek jedan pozitivan učenik, dva pozitivna učenika pojavila su se u 252 srednjoškolska razreda dok je primjerice, u jednom razredu zabilježeno šest pozitivnih učenika i u jednom njih osam. Od 17.751 srednjoškolskih nastavnika, prema podacima Ministarstva, njih 504 (2,84 posto) u posljednja je dva tjedna bilo pozitivno na koronu. Značajniji je, svakako, regionalni pregled.

Kako reagiraju županije?

Ovoga trenutka, nastavu na daljinu u srednjim školama provodi pet županija: Varaždinska, Osječko-baranjska, Međimurska, Zagrebačka i Vukovarsko-srijemska. U Dubrovačko-neretvanskoj se, pak, do 14. prosinca provodi nastava na daljinu u četiri srednje škole s područja doline Neretve gdje su detektirana žarišta. Od ponedjeljka će im se, prema najavi, pridružiti Požeško-slavonska, a od 14. prosinca i Primorsko-goranska županija. Srednje škole Krapinsko-zagorske županije od srijede funkcioniraju po mješovitom, B modelu.

U Požeško-slavonskoj županiji odluku o online nastavi donijeli su nakon što su protekloga vikenda izbrojali 26 razreda u samoizolaciji; samo pet dana prije toga, imali su tek dva izolirana razreda. Morana Kiš iz Odjela za obrazovanje Međimurske županije za Telegram kaže kako su uoči donošenja odluke o prelasku na C model od ovoga ponedjeljka, u svih svojih sedam srednjih škola imali evidentirane slučajeve zaraze; od toga je 55 učenika bilo pozitivno, a u samoizolaciji ih se nalazilo 671.

Prema podacima Ministarstva, u dvotjednom periodu od 18.11. do 2.12., Međimurska je županija prednjačila po udjelu zaraženih srednjoškolaca (3,75 posto) i nastavnika (7,07 posto). Spomenimo ovdje kako je u ukupno 13 županija udio zaraženih srednjoškolaca manji od prosječnog (2,03 posto). U Zagrebačkoj su županiji, primjerice, u dvotjednom presjeku Ministarstva, bili ispod tog prosjeka, s udjelom zaraženih srednjoškolaca od 1,65 posto. Ipak, od ovoga ponedjeljka prešli su na nastavu na daljinu.

Odluka na temelju cjelokupne situacije

Bernarda Krnić, šefica školske medicine u Zavodu za javno zdravstvo Zagrebačke županije, ističe za Telegram kako je odluka o nastavi na daljinu donesena na temelju cjelokupne epidemiološke situacije s oko 4000 aktivnih slučajeva na području županije. Srednjoškolci su, dodaje, dio populacije koji je najmobilniji čime ostvaruju najviše kontakata. “Samim time mladi najlakše prenose zarazne bolesti iako sami ne moraju imati teže oblike istih bolesti. Posljedično, i ne znajući da su bolesni, mladi šire bolest u populaciji, u konačnici i do najrizičnijih skupina”, zaključuje liječnica.

Nakon Međimurske županije, najviši udio zaraženih učenika (2,92 posto) i nastavnika (5,20 posto) u dvotjednom je razdoblju imala Ličko-senjska županija; ova županija, pak, ima najmanji broj srednjoškolaca u Hrvatskoj – njih 1163 – a zaražena su im bila 34 učenika. Odluke o prelasku na C model tamo se i dalje donose od škole do škole. Tako je i u Virovitičko-podravskoj županiji, koja je među svojih 2616 srednjoškolaca, prema dvotjednim podacima Ministarstva, imala 26 pozitivnih učenika (0,99 posto) i pet pozitivnih od 361 nastavnika (1,39 posto), što su najmanji udjeli među županijama.

Od istarskih 6245 srednjoškolaca, 71 je imao potvrđenu zarazu od 18.11. do 2.12., što je 1,14 posto, a pozitivnih nastavnika bilo je 14 u odnosu na njih ukupno 840 (1,67 posto). Iz Istarske županije, sukladno tome, i dalje nema informacije o totalnom prelasku na C model nastave. Županijska pročelnica za obrazovanje Patricia Percan kratko nam je poručila da situaciju pomno prate dan po dan. Dubrovačko-neretvanska protekla je dva tjedna imala udio zaraženih srednjoškolaca 1,15 posto (49 od 4252 učenika) i srednje su škole poslali online samo u žarišnoj dolini Neretve.

Moguće je da svi prijeđu online

Ministarstvo obrazovanja za Telegram kaže da u ovome trenutku, na razini cijele Hrvatske, 159 srednjih škola provodi neposrednu nastavu u školi po A modelu, 35 ih ide po mješovitom B modelu (rotacija nastave u školi i na daljinu), a 77 škola kombinira dva od ponuđena tri modela nastave. Gotovo 30 posto srednjih škola (117 od ukupno 400) zatvoreno je i provodi nastavu na daljinu. “Prema najavama iz još nekih županija, u idućim tjednima taj će se broj dodatno povećati”, dodaju iz Ministarstva.

Naglašavaju da je prema trenutnom modelu moguće da sve srednje škole u Hrvatskoj prijeđu na online nastavu. “Preduvjet za to je procjena ravnatelja, osnivača i lokalnih stožera da je epidemiološka situacija u svim srednjim školama u svim županijama takva da moraju prijeći na nastavu na daljinu”, govore, inzistirajući na aktualnom modelu gdje se odluke donose na razini županija i lokalnih stožera.

Ministar Fuchs početkom je tjedna, štoviše, izjavio da iako se može činiti da je zatvaranje škola “najjeftinija i najlakša mjera, ona je dugoročno najskuplja mjera za društvo u cjelini”, evocirajući gorko proljetno iskustvo nastave na daljinu.

Oponirajući stavovi

S druge strane, bivša ministrica Blaženka Divjak već neko vrijeme upozorava da je trebalo prijeći na online nastavu u srednjim školama do zimskih praznika. Prije nekoliko dana na Facebooku je napisala kako je obrazovanje “jedini sustav koji ulazi u neuređeno fizičko zatvaranje”. Fuchsovo ministarstvo na neki je način prozvala da ne preuzima odgovornost za slanje škola u online varijantu, a zamjera im i što nisu objavljeni kriteriji o tome kada se ide u nastavu na daljinu u školama.

Bivša ministrica smatra i kako bi se barem neka slika o stanju u sustavu mogla dobiti da se objavljuju podaci koji uspoređuju udio oboljelih učenika i studenata s udjelom oboljelih u cijeloj populaciji. “Podaci o zaraženim učenicima i studentima su nepouzdani, ali i za to epidemiolozi mogu napraviti korekciju podataka”, smatra Divjak.

O nužnosti zatvaranja škola govorio je ovih dana i epidemiolog Branko Kolarić, član Znanstvenog savjeta Vlade RH. Poput Divjak, ističe da bi bilo dobro da se do božićnih praznika nastava u srednjim školama održava na daljinu. Ključno je, smatra, da srednjoškolci nekoliko tjedana ne moraju u javni prijevoz, čime bi smanjili mogućnost zaraze vlastitih, starijih ukućana. Nasuprot tome, ministar Fuchs ponavlja da kompletno zatvaranje škola funkcionira od početka nastavne godine – ali, sukladno stanju u županijama.