Portal za društvena i kulturna pitanja. I svijet koji dolazi.

Život

U ovoj zgradi su 3 ustanove. Osnovna i srednja škola koje održava Grad jako su stradale u potresu, a faks nije

Učiteljski fakultet godinama je brižno održavao svoj dio zgrade u Savskoj 77; škole pod Bandićevom upravom nisu imale tu sreću

Na kućnom broju 77 u zagrebačkoj Savskoj ulici, u istoj su monumentalnoj zgradi smještene tri ustanove – Učiteljski fakultet, XI. gimnazija i Područna škola Osnovne škole Davorina Trstenjaka. Nakon potresa koji je pogodio Zagreb 22. ožujka, velika je trokatnica pretrpjela oštećenja, no ona variraju od kata do kata. Tako je Učiteljski fakultet, koji djeluje u prizemlju, u zapadnom krilu drugoga kata i na cijelom trećem katu, nakon čak četiri pregleda statičara dobio zelenu oznaku.

Područna osnovna škola, smještena u istočnom krilu drugoga kata, i XI. gimnazija, koja zauzima cijeli prvi kat, dobile su žutu, oznaku privremene neuporabljivosti, s naznakom nužnih hitnih intervencija. Drugim riječima, zelenu oznaku dobio je Fakultet o čijoj infrastrukturi skrbi Sveučilište, a privremeno su neuporabljivi dijelovi zgrade za koje bi, kao osnivač škola, trebao brinuti Grad Zagreb. Različita oštećenja na istoj su zgradi moguća, no pritom valja imati na umu kako se u koji dio zgrade ulagalo i brinulo o infrastrukturi.

Manja oštećenja u obnovljenim dijelovima zgrade

Distribuciju oštećenja na zgradi u Savskoj 77 za Telegram objašnjava arhitektica Suzana Dobrić Žaja. “To je teoretski moguće ako su u pitanju oštećenja pregradnih zidova. Znači, ako je nosiva konstrukcija neoštećena posvuda, a pregradni zidovi samo ponegdje, onda je ova situacija korektna. Oštećeni pregradni zidovi mogu se srušiti i ozlijediti nekoga, a da je zgrada konstruktivno posve stabilna”, kaže arhitektica Dobrić Žaja. Pritom nam, kao pretpostavku različitim oznakama uporabljivosti na istoj zgradi, ističe mogućnost da je fakultet u skorije vrijeme obnavljan, a škola i gimnazija nisu. “Potencijalno su zbog toga zabilježena manja oštećenja na fakultetu”, nagađa arhitektica.

Različite oznake statičara za različite ustanove u istoj zgradi Sandro Lendler

Upravo to nam je potvrdio dekan Učiteljskog fakulteta Siniša Opić. Kako nam kaže, fakultetski dijelovi zgrade u Savskoj 77 koji se prostiru na otprilike 9.000 četvornih metara, dobili su zelenu oznaku i to nakon četiri nadzora i provjera stručnjaka, iako gotovo nemaju prostoriju na Fakultetu koja nije oštećena. “Radi se mahom o puknuću pregradnih zidova, no stropovi su nam netaknuti.

Proteklih smo godina na fakultetu, koji se prostire cijelim prizemljem, zapadnim dijelom drugoga kata te cijelim trećim katom, vršili zamjenu stropova, trstiku u stropovima mijenjali smo knauf pločama i u prostorije fakulteta ulažemo kontinuirano. Škola i gimnazija dobile su žutu oznaku jer bilježe puknuće stropova”, objašnjava dekan Opić.

Telegramov Sandro Lendler zabilježio je brojna oštećenja zidova Sandro Lendler
Sandro Lendler
Sandro Lendler

Zgrada je bolje prošla od sličnih u strogom centru Zagreba

Sada čekaju, kaže, Zakon o obnovi oštećenih objekata koji će im omogućiti potpunu sanaciju pretrpljenih oštećenja u fakultetskim prostorijama, primarno oštećenja na pregradnim zidovima. “No nosivi zidovi zgrade nisu pretrpjeli oštećenja i nisu se pomaknuli tijekom potresa”, ističe i dodaje kako su prije 10 godina promijenili cijelo krovište na zgradi, no da će ih detaljna sanacija zgrade, temeljem Zakona, osigurati za neke nove eventualne nedaće.

Dekan kaže i kako su se statičari iznenadili prilikom pregleda zgrade, jer je većina takvih zgrada u centru, koje datiraju u rana desetljeća 20. stoljeća, znatno više oštećena od njihove zgrade. “Moglo je biti i puno gore, kada pomislite na štetu koju su pretrpjeli zgrada Pravnog fakulteta i Rektorata te Medicinski fakultet”, zaključuje Opić. Arhitektica Dobrić Žaja objašnjava zašto zgrada, iako vremešna, nije pretrpjela značajnija oštećenja u usporedbi s onima iz centra Zagreba.

“Zgrada u Savskoj 77 djelo je arhitekta Zvonimira Vrkljana, građena je u razdoblju od 1937. do 1939. godine i zaštićena je kao kulturno dobro. Izvorno je projektirana kao škola. Od 1920. godine naovamo u širu upotrebu ulazi armirani beton i zato se kvalitetno građene zgrade iz tog vremena relativno dobro ponašaju u potresu. To se pokazalo i kod Vrkljanove zgrade, jer je nosiva konstrukcija zgrade ostala neoštećena”, kaže pa naglašava kako je slučaj ove zgrade nakon potresa, s različitim oznakama na različitim dijelovima, dobar usporedni primjer što se događa kada se u infrastrukturu (ne) ulaže.

Na hodnicima su vreće prikupljenog materijala otpalog od potresa Sandro Lendler

Lovrić: ‘Ovo nije neuobičajena situacija’

Za ulaganja u školu i gimnaziju zadužen je, naime, grad, a fakultetski dio ovisi o izdvajanjima Sveučilišta. Na fakultetskom dijelu prethodno je bilo radova kakvih u školi i gimnaziji nije bilo. Stoga ne čudi što su nas ravnatelji XI. gimnazije i Osnovne škole, Maja Sečić-Kopinč i Darko Cindrić, za upite o školskim prostorijama, uputili na Gradski ured za obrazovanje i pročelnika Ivicu Lovrića.

Lovrić potvrđuje da statika objekta nije ugrožena, no da su škole pretrpjele manja oštećenja na pregradnim zidovima te oštećenja žbuke. “Radovi na njihovoj sanaciji već su u tijeku, a škole će biti spremne za rad s početkom školske godine 2020./2021.”, kaže pa ističe kako nisu neuobičajene situacije u kojima su pojedini dijelovi zgrade proglašeni privremeno neuporabljivima, a drugi dijelovi uporabljivima, pogotovo kada je, kao u ovome slučaju, riječ o različitim katovima zgrade te zgradama s više ‘krila’.

Radovi na oštećenim dijelovima zgrade već su počeli Sandro Lendler

Roditelji prije 7 godina tražili promjenu vremešnih prozora

Gradski pročelnik ne izostavlja napomenuti Telegramu kako “Grad Zagreb sustavno održava i obnavlja dječje vrtiće i škole, uključujući i dvije spomenute škole, pa su tako u njima u posljednjih nekoliko godina temeljito obnovljene
zbornica i kuhinja, a zamijenjen je i veći dio stolarije”. No upravo na primjeru zamjene stolarije na školskim prostorijama, doznali smo, ogleda se razina gradske brige za školske objekte.

Hano Uzeirbegović, član Vijeća roditelja u školskom odboru OŠ Davorina Trstenjaka i HSLS-ov vijećnik Gradske četvrti Trnje, prisjeća se kako je i koliko dugo trajala školska inicijativa za promjenom prozora u školskom dijelu zgrade u Savskoj. “Prije otprilike sedam godina pojavila se inicijativa roditelja za promjenom prozora na dijelu zgrade u kojem je smještena naša područna škola”, govori Uzeirbegović. Tada su, dakle prije 7 godina, poslali dopis pročelniku Gradskog ureda za obrazovanje Lovriću i zatražili hitnu sanaciju prozora.

Prednje zapadno krilo zgrade ograđeno je trakom koja signalizira radove Sandro Lendler

Grad ih je ignorirao 5 godina, do izbora

“Fakultet je prije škole promijenio prozore, a nama je glavna misao bila da djeca nisu sigurna u tim učionicama, doslovno ste imali situaciju da su prozore držala četiri čavla pa smo postavljali pitanje je li sigurnost djece manje važna od nekakvih prozora”, kaže Telegramov sugovornik. Nakon što su Lovriću uputili dopis sa zahtjevom za hitnom sanacijom prozora, Uzeirbegović tvrdi kako ih je Grad ignorirao otprilike 5 godina, sve do prošlih izbora za Gradsku skupštinu.

Nakon izbora, “HSLS-ov gradski vijećnik Darko Klasić postavio je u Skupštini pitanje sanacije prozora na područnoj školi Savska, da bi mjesec dana nakon toga u školu došao gradonačelnik Milan Bandić, pročelnik Ivica Lovrić i njegova zamjenica Katarina Milković na, ono što bi se reklo, naslikavanje”, kaže Uzeirbegović. Nakon toga, stolarija je sanirana, po njegovu mišljenju – dosta dobro. Smatra, tada je pokrpano što se trebalo pokrpati, no mišljenja je da grad generalno vrši tek kozmetičke, a ne sustavne radove na svojim školama. Spominje i kako nisu rijetkost ulaganja u one škole u kojima Grad ima ‘svoje’ ravnatelje.

Pogled na zgradu sa stražnje strane Sandro Lendler

Gimnazija i dalje ima stare prozore

Tijekom dugotrajnog procesa agitiranja za nove prozore u školi, prisjeća se naš sugovornik, više im je puta naglašeno da su gimnazija i škola zapravo gosti u zgradi Fakulteta. “Mislim da Grad nikada neće davati novce za ono za što sto posto nisu sigurni da je njihovo, međutim pomaknut će se s mrtve točke ako se o tome pokrene javna diskusija i polemika”, zaključuje Uzeirbegović i dodaje kako se uoči gradske promjene prozora na dijelu zgrade u kojem je škola, u javnosti intenzivno pričalo o slučaju u kojem je, u jednoj drugoj školi, na dijete pao prozor.

Možda je zgodna crtica, na koju nam je sugovornik također ukazao, kako u prostorijama koje koristi XI. gimnazija na prvome katu zgrade, stolarija i dalje nije promijenjena, što se vidi na fotografijama Telegramovog fotoreportera Sandra Lendlera.

Pročelje zgrade u Savskoj u kojoj djeluju fakultet, škola i gimnazija Sandro Lendler

Grad ‘kontinuirano održava postojeće objekte i gradi nove’

Istaknimo, pritom, kako gradski pročelnik Lovrić u odgovoru za Telegram nije izostavio spomenuti da “Grad Zagreb uz kontinuirano održavanje postojećih gradi i nove objekte odgojno-obrazovne namjene te su u posljednjih godinu dana izgrađena i puštena u rad dva nova dječja vrtića, četiri osnovne škole, jedna srednja škola, šest sportskih dvorana, a jedna je srednja škola značajno nadograđena, za što je ukupno izdvojeno 363.717.776,07 kuna”.

Dodaje i kako su trenutno u izgradnji četiri dječja vrtića i jedna osnovna škola, a tri se osnovne škole dograđuju, za što će se izdvojiti dodatnih 245.945.262,02 kn.

Prazni hodnici Sandro Lendler

Telegram Klub kolaž Telegram Klub kolaž
Telegram Klub logo

Klub ekskluzivnih ponuda, pogodnosti i popusta,
samo za pretplatnike Telegrama.

Saznajte više