Ugledna profesorica poziva na zanimljiv popularno-znanstveni skup o najintrigantnijim temama iz polja zelene tranzicije

Na skupu u Novinarskom domu govorit će četvero naših vrhunskih znanstvenika

FOTO: Privatni album / Marta Popović

Hrvatsko društvo za biokemiju i molekularnu biologiju (HDBMB) u sklopu aktivnosti ‘Znanost i Društvo’, u srijedu, 24. svibnja u Novinarskom domu, organizira popularno-znanstveni skup pod nazivom ‘Doprinos bioznanosti zelenoj tranziciji’, najviše namijenjen široj javnosti.

“S financijskom potporom Europskog društva za biokemiju (FEBS) koji potiče ovakve događaje, radimo na sprezi znanosti i društva, a cilj nam je educirati i obavijestiti javnost o najnovijim otkrićima i probojima u znanosti o kojima ljudi možda nemaju prilike čuti”, govori nam dr. sc. Marta Popović, koordinatorica povjerenstva za Znanost i društvo u sklopu HDBMB-a.

Otkrila enzim koji razgrađuje plastiku koja se ne reciklira

Na skupu će o različitim temama govoriti četvero predavača, odnosno četiri profesora s različitih fakulteta u Zagrebu, a jedna od možda trenutno najzanimljivijih tema u svijetu bit će i pitanje razgradnje plastike koja se ne može reciklirati. To je do sada, naglašava Popović, bio jedan nerješiv problem jer sva plastika koja ne ide na reciklažu predstavlja veliko opterećenje za okoliš.

“I zato će nam profesorica Aleksandra Maršavelski s Kemijskog odsjeka na PMF-u pokazati svoja nova istraživanja. Naime, ona je među prvima u Europi otkrila jedna novi enzim, odnosno protein koji razgrađuje takvu plastiku”, govori Popović i dodaje da je sve još u ranoj fazi istraživanja, ali da bi to potencijalno moglo imati jako široku primjenu.

Od poljoprivrednog otpada do dodatka prehrani

S druge strane, profesorica Dubravka Vitali Čepo s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu pričat će o svojim nedavnim otkrićima vezanima za upotrebu poljoprivrednog otpada. “Dakle, to su ostaci poljoprivrednog otpada, odnosno sve ono što ostaje nakon što obrađujete masline ili vinovu lozu. Inače se oni skupljaju i spaljuju, ali dr. Vitali Čepo iz njih razvija procese ekstrakcije određenih molekula koje se mogu kasnije koristiti kao dodaci prehrani ili čak možda lijekovi u budućnosti”, govori Popović.

Sljedeću temu otvorit će profesor Božidar Šantek s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu, a govorit će o procesima optimizacije proizvodnje biogoriva i biodizela iz obnovljivih izvora energije. “Profesor će dati detaljan pregled gdje se točno nalazimo u tom području. Naime, taj proces još nije komercijaliziran jer je još uvijek neisplativ. No, kroz njegove optimizacije različitih procesa moguće je da će u budućnosti i to postati isplativo”, objašnjava Popović.

Govorit će se i o novim metodama izmjene genoma

“Bit će i jedna meni vrlo bliska i pomalo kontroverzna tema jer je ljudi povezuju s GMO-om, koji ima dosta negativne konotacije u javnosti, a o njoj će pričati profesor Nenad Malenica s Biološkog odsjeka na PMF-u”, govori Popović i dodaje da će profesor prvo imati jedno lijepo izlaganje o GMO-u od samih početaka u 80-ima, pa sve do danas.

“Pričat će o genetskim promjenama određenih biljnih sorti koje se koriste u prehrani, kao što su paradajz, paprika i slično. Međutim najviše će pričati o najnovijim metodama izmjene genoma koji se temelje na takozvanom CRISPR-Cas sustavu. To je jedna zanimljiva metoda kojom se ne stavljaju novi geni u biljku, već se postojeći geni malo mijenjaju kako bi, primjerice, ta biljka postala otpornija na nametnike”, govori Popović i naglašava da je to bitno jer bi se u tom slučaju izbjegla upotreba štetnih pesticida.

Ulaz besplatan, moguće postavljati i pitanja

“Ta nova tehnologija za sada se koristi samo u Japanu, Americi i Velikoj Britaniji jer je ne smatraju GMO-om i sve više je počinju koristiti u određenim biljnim kulturama. Profesor Malenica će nam ispričati novosti iz tog područja, iako u Hrvatskoj, naravno, to nitko još ne radi jer nije prošlo pravnu regulativu”, govori Popović.

Inače, uzlaz na ovaj popularno znanstveni skup je besplatan pa se nadaju, govori Popović, što većem odazivu i raznim dobnim skupinama. Nakon izlaganja, publika će imati priliku postavljati pitanja profesorima, a kraj je rezerviran i za moderiranu panel raspravu uz sudjelovanje publike.